FISKALNA prilagodba usmjerena stabiliziranju hrvatskog inozemnog duga na otprilike sadašnjoj razini (od oko 77 posto BDP-a izraženo u eurima) i strukturne reforme kojima bi se smanjila uloga države u gospodarstvu i unaprijedila djelatnost privatnog sektora, temelji su programa ekonomske politike hrvatske Vlade za ovu i iduću godinu.

Ističe se to u Vladinu pismu namjere i Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici, dokumentima vezanim za najnoviji stand by aranžman, kojega je početkom kolovoza Hrvatskojodobrio Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Najvažniji dokumente vezane za stand by danas poslijepodne objavljeni su na Internet stranicama Hrvatske narodne banke (HNB).

Među tim dokumentima su - Izvješće članova Misije MMF-a o konzultacijama u vezi sa člankom IV. Statuta MMF-a, održanima ove godine, i zahtjev za odobravanje stand by-a (u okviru kojega su i pismo namjere i Memorandum Vlade RH); Izvješće o poštivanju standarda i kodeksa Republika Hrvatska - nadzor banaka, platni sustavi i regulacija poslovanja s vrijednosnim papirima: pregled najnovijih kretanja; Izjave predstavnika MMF-a Kremersa i Stručke o Hrvatskoj; te Priopćenje za javnost MMF-a o odobrenom stand by-u.

MMF je Hrvatskoj 4. kolovoza odobrio 20-mjesečni stand by aranžman u iznosu od oko 140 milijuna dolara.

Inače, Hrvatska Vlada namjerava stand by aranžman tretirati kao mjeru opreza, te ne namjerava povlačiti odobrena joj sredstva, ističe Vlada u pismu namjere.

U Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici hrvatska Vlada ističe kako u razdoblju od 2004. do 2005. očekuje realni rast BDP-a na razini 3,5 do 3,75 posto, deficit tekućeg računa platne bilance na približno 5 do 5,5 posto BDP-a, te inflaciju od 2 do 3 posto godišnje.

Očekuje također stabiliziranje udjela inozemnog duga u . BDP-u otprilike na razini od kraja svibnja ove godine (77 posto BDP-a, izraženo u eurima).

Vlada ističe i da ove godine namjerava ostvariti deficit proračuna opće države u iznosu od 9,3 milijarde kuna (4,5 posto BDP-a), a proračunom za 2005. deficit od 3,7 posto BDP-a.

Kako bi postigla taj cilj Vlada ističe da namjerava obuzdati rast mase plaća opće države tako da ne premašuje stupu inflacije; sniziti daljnja ulaganja u cestogradnju, dodatno ograničiti potrošnju u zdravstvu, te smanjiti administrative troškove zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i zavoda za zapošljavanje.

Iduće godine Vlada namjerava započeti i srednjoročni proces porezne reforme, a razmatra izvjestan broj promjena usmjerenih na primjerice proširenje osnovice i potporu zaposlenima s niskim prihodima, smanjenje nekih poreznih stopa te smanjenje broja roba koje podliježu nultoj stopi PDV-a.

Uz postupno okretanje financiranja proračuna domaćim izvorima, Vlada najavljuje da namjerava ograničiti i izdavanje novih kreditnih jamstva države (u 2004. na razini od 2,2 milijarde kuna), kako bi se tekuće stanje jamstava održalo na sadašnjoj razini (oko 19 milijardi kuna, što je gotovo 10 posto BDP-a).

Namjerava se pojačati i financijska disciplina te poboljšati rezultati javnih poduzeća, pri čemu se posebno spominju Hrvatske željeznice (HŽ), nastavak restrukturiranja brodogradilišta u državnom vlasništvu i ostalim javnim poduzećima, osobito Hrvatskim šumama i Jadroliniji, te se novim stand by-om određuju i limiti za ukupno zaduživanje osam velikih javnih poduzeća u ovoj i idućoj godini.

Ključnim dijelom svog programa Vlada ističe i strukturne reforme, napominjući da je većina njih ugrađena u trogodišnji Zajam za programsku prilagodbu (PAL) Svjetske banke, a očekuje da on bude zaključen početkom 2005.

U reformi javnih financija posebno se ističe potreba hitnog povećanja transparentnosti i efikasnosti na području javnih rashoda i upravljanja dugom, a naglašava se i opredjeljenost Vlade za osiguranje dugoročno održivog mirovinskog sustava.

Uz planirano provođenje odluke o povratu duga umirovljenicima za što će ... upotrijebiti državne dionice u poduzećima ili druge vrste kapitala, u Memorandumu se navodi kako se prije nego se utvrdi detalje tog rješenja i pristupi njegovoj provedbi planira konzultirati osoblje MMF-a i Svjetske banke.

Vlada premijera Ive Sanadera i u Memorandumu ponavlja opredjeljenost za ponovno ubrzanje privatizacije.

Pritom ističe da će do kraja 2005. država prodati najmanje 15 posto dionica Ine, do tada privesti kraju i treću fazu privatizacije Hrvatskog telekoma (HT), a do kraja lipnja iduće godine izraditi i plan privatizacije Croatia osiguranja, do tada se povući iz Croatia banke i razmotriti opcije za privatizaciju ili pronalaženje strateškog partnera za Hrvatsku poštansku banku.