Šterc: Dijaspora je potencijal za demografsku revitalizaciju hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DIJASPORA je najznačajniji potencijal koji može sudjelovati u demografskoj revitalizaciji Hrvatske, izjavio je Stjepan Šterc, demograf sa zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta sudjelujući danas u raspravi na dvodnevnom znanstvenom skupu Annales Pilar
koji je posvećen temi "Demografski razvoj, stanje i perspektive Republike Hrvatske".
Po Štercovim riječima o demografskim problemima hrvatskog društva više se ne može i ne smije šutjeti, a osnovno obilježje toga problema jest izumiranje, koje je zahvatilo cijelu Hrvatsku. Izumiranje Hrvatske determinira njezin razvoj sutra, dodao je.
"Kao što se pokazalo da za revitalizaciju otočnoga stanovništva nije dovoljno autohtono stanovništvo, tako za demografsku revitalizaciju Hrvatske nije dostatno njezino stanovništvo", izjavio je Šterc, dometnuvši kako za to nema potencijala ni u bivšim susjednim Republikama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Dijaspora je populaciju koja može revitalizirati Hrvatsku, dijaspora je jedina naša varijanta", izjavio je Šterc.
Mladen Friganović, pozanti hrvatski demograf, rekao je kako jedino aktivna demografska politika može zaustaviti ili poboljšati negativne demografske procese. Ta politika, međutim, kako je dodao, treba duhovno i materijalno biti poduprta od države. Po njegovim riječima "demografska dinamika" ne može se pripisati ni religijskom ni nacionalnom, nego ona mora biti sastavni dio i u funkciji društveno-gospodarskih procesa.
Vladimir Lay, s Instituta "Ive Pilara", napomenuo je kako je Hrvatskoj neophodna populacijska politika i njezina artikulacija. "Ne razumijem zašto Hrvatska nema populacijsku komisiju, kad je imaju druge zemlje", rekao je, dodavši kako nam osim "kuknjave" za što smo vješti predstoji "sofisticarini posao" na demografskoj obnovi koji se mora očitovati, uz ino, u podršci mladim ljudima, daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i utjecaju na
U prijepodnevnom dijelu skupa Dražen Živić govorio je o "Utjecaju
srbijanske oružane agresije na razvoj stanovništva Hrvatske između 1991. i 2001.", Anđelko Akrap o "Promjenama u strukturi fertilnoga kontingenta u Hrvatskoj 1971.-2001." te Nenad Pokos o "Glavnim značajkama obrazovne strukture stanovništva Hrvatske".
koji je posvećen temi "Demografski razvoj, stanje i perspektive Republike Hrvatske".
Po Štercovim riječima o demografskim problemima hrvatskog društva više se ne može i ne smije šutjeti, a osnovno obilježje toga problema jest izumiranje, koje je zahvatilo cijelu Hrvatsku. Izumiranje Hrvatske determinira njezin razvoj sutra, dodao je.
"Kao što se pokazalo da za revitalizaciju otočnoga stanovništva nije dovoljno autohtono stanovništvo, tako za demografsku revitalizaciju Hrvatske nije dostatno njezino stanovništvo", izjavio je Šterc, dometnuvši kako za to nema potencijala ni u bivšim susjednim Republikama.
Mladen Friganović, pozanti hrvatski demograf, rekao je kako jedino aktivna demografska politika može zaustaviti ili poboljšati negativne demografske procese. Ta politika, međutim, kako je dodao, treba duhovno i materijalno biti poduprta od države. Po njegovim riječima "demografska dinamika" ne može se pripisati ni religijskom ni nacionalnom, nego ona mora biti sastavni dio i u funkciji društveno-gospodarskih procesa.
Vladimir Lay, s Instituta "Ive Pilara", napomenuo je kako je Hrvatskoj neophodna populacijska politika i njezina artikulacija. "Ne razumijem zašto Hrvatska nema populacijsku komisiju, kad je imaju druge zemlje", rekao je, dodavši kako nam osim "kuknjave" za što smo vješti predstoji "sofisticarini posao" na demografskoj obnovi koji se mora očitovati, uz ino, u podršci mladim ljudima, daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i utjecaju na
Tekst se nastavlja ispod oglasa
demografske procese putem medija, pa čak i lobiranjem.U prijepodnevnom dijelu skupa Dražen Živić govorio je o "Utjecaju
srbijanske oružane agresije na razvoj stanovništva Hrvatske između 1991. i 2001.", Anđelko Akrap o "Promjenama u strukturi fertilnoga kontingenta u Hrvatskoj 1971.-2001." te Nenad Pokos o "Glavnim značajkama obrazovne strukture stanovništva Hrvatske".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati