Ilustracija: Guliver image/Getty images

U OKVIRU redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, ovaj je mjesec prema narudžbi HRT-a provedeno i istraživanje odnosa hrvatskih građana prema najavljenim vojnim udarima na Siriju pod vodstvom SAD-a.

Svega 15 posto hrvatskih građana podržava vojno rješenje, dok ih se više od dvije trećine (69,1%) protivi vojnim udarima na ciljeve u Siriji, uz 15,1% onih koji nemaju stajalište o ovoj temi.

Najčešću potporu vojnom rješenju daju birači HDSSB-a (33,3% uz 50% protivnika), HSS-a (25% uz 62,5% protivnika), HNS-a (25% prema 68,8% protivnika) i HDZ-a (23,5% uz 62,6% protivnika). Birači SDP-a su znatno češće protiv vojnog rješenja (69% prema 15,3% zagovornika napada).

Vojnim se napadima češće protive žene (72,2%) nego muškarci (62,9%). I dok su muškarci podržavatelji vojne intervencije u 24,4% slučajeva žene su to svega 10,1%. Zanimljivo je da se vojnim napadima na Siriju znatno češće protive mlađi hrvatski državljani od onih iz starijih dobnih skupina. Tako je među sugovornicima iz dobne skupine od 18-30 godina svega 9,5% zagovornika napada, u dvije dobne skupine zrelije i starije dobi (od 51-60 i 61-70 godina) skoro dvostruko više podržavatelja i iznosi 17,4%, odnosno 18,2%.

Zanimljivi su nalazi prema obrazovanju. Među slabije obrazovanim skupinama, odnosno među hrvatskim građanima koji nisu pohađali školu ili nemaju završenu osnovnu školu bilježimo najmanju podršku napadima (svega 7,4%) uz 59,3% podržavatelja, ali i vrlo visoki udio onih koji nemaju stajalište o ovoj temi (33,3%). Sugovornici sa završenom osnovnom školom su u 9,3% slučajeva zagovornici vojnih napada, uz visoki udio protivnika 66,4% (uz 24,3% onih koji nemaju stajalište o temi). Najveći udio zagovornika je među hrvatskim građanima sa završenom srednjom školom (16,3%), uz 69% protivnika vojnom rješenju i 14,7% onih koji nemaju stajalište. Među najobrazovanijima je 15,7% zagovornika vojnih udara, ali i 70,7% protivnika (uz 13,6% onih bez stajališta).

Kako bi Hrvati riješili situaciju u Siriji?

Nešto češće zagovornike vojnog rješenja bilježimo u onim hrvatskim regijama koje su i same osjetile ratne strahote (Slavonija, Središnja Hrvatska i Dalmacija). Tako je u Središnjoj Hrvatskoj zabilježeno 16,7% zagovornika i 66,7% protivnika (uz 16,7% onih bez stajališta). Slavonci su 15,9% za vojne napade uz 70,4% protivnika (13,8% bez stajališta). U Dalmaciji je 15,6% zagovornika i 71,7% protivnika (12,7% bez stajališta).

Najmanja potpora vojnog rješenja zabilježena je u Zagrebačkoj regiji (14,2%), Istri i Hrvatskom primorju (14,5%) i Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (15,2%).

Kad bi hrvatski građani birali način rješavanja velikog i tragičnog sukoba u Siriji onda bi prevagnulo političko rješenje i to kroz pregovore zaraćenih strana a čemu je cilj demokratska transformacija vlasti kroz izbore (39,3%). Političko rješenje kroz pregovore zaraćenih snaga koje bi osiguralo mirni prijenos vlasti na Vladu nacionalnog spasa izbor su 29,8% hrvatskih građana.

Vojno rješenje kroz udare iz zraka (bez korištenja kopnenih snaga) s ciljem svrgavanja aktualnog režima što je rješenje koje promovira SAD je vrlo rijetko prihvatljivo za naše sugrađane (svega 5,2%). Irački recept s vojnim udarima iz zraka i na terenu uz svrgavanje režima je prihvatljiv u samo 3,2% slučajeva.