54.158.21.160 US
 

Stopama prethodnika: Lalovac nerealno planira proračun, a minus je veći nego što misli

Piše: M.R.
subota, 24.1.2015. 13:35
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Ilustracija: Index

PRED kraj prošle godine Vlada je donijela drugi po redu rebalans državnog proračuna za 2014. koji analitičari ocjenjuju tek kao tehničko usklađivanje prihoda i rashoda.

"Rebalans je primarno posljedica dvaju čimbenika: prvo, nepovoljna gospodarska kretanja uzrokovala su znatno niže ostvarenje proračunskih prihoda, a s druge strane neadekvatno planirani rashodi uz istodobni nastanak i pojedinih “izvanrednih” troškova (poput onih za sanaciju poplava) utjecali su na nužnost donošenja novog financijskog plana za 2014.",navodi u svojoj kvartalnoj analizi RBA.

Gospodarstvo na izdisaju: Prihodi od PDV-a u padu

Ukupni prihodi proračuna smanjeni su za 2,6 milijardi kuna, od čega se glavnina odnosi na PDV čiji je plan smanjen za čak 1,3 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi smanjeni za 544 milijuna kuna, čime je prethodno planirani deficit središnjeg proračuna porastao s 13,6 milijardi na 15,6 milijardi kuna. S obzirom na to da je predloženo i smanjenje manjka izvanproračunskih korisnika, ukupni deficit konsolidirane opće države za 2014. doseže 16,4 milijardi kuna ili 5% BDP-a.
No, radi se o deficitu prema tzv. "nacionalnoj metodologiji".


Međutim, Hrvatska je kao članica EU-a obvezna iskazivati fiskalni deficit prema metodologiji ESA 2010, prema kojoj su sve zemlje članice dužne voditi statistiku nacionalnih računa, čime se omogućuje međunarodna usporedivost.

Deficit je oko 6% BDP-a

"Prema našim očekivanjima (sukladno metodologiji ESA 2010) deficit konsolidirane opće države za 2014. mogao bi dosegnuti gotovo 6% BDP-a, što je za oko 0,8 postotnih bodova više od prethodne godine. Dvije najvažnije komponente koje, za razliku od nacionalne metodologije, uvećavaju deficit iskazan prema ESA 2010 svakako su sredstva transferirana iz II. mirovinskog stupa u I. stup, tj. državni proračun, čime se tretiraju kao jednokratni primitak (a ne prihod), te dospjele neplaćene obveze za čiji iznos se također uvećava proračunski manjak", prognoziraju analitičari RBA.

Lalovac nerelano planira proračun

Analitičari kritiziraju i Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015.–2017., koje su, po običaju hrvatskih ministara financija, temeljene na optimističnoj pretpostavci izlaska iz recesije te realnoga gospodarskog rasta od 0,5% u 2015.godini.

Za 2015. godinu predviđeni su ukupni prihodi na razini 106,4 milijardi kuna uz rashode od 119 milijardi kuna, što bi rezultiralo deficitom od 12,5 milijardi kuna, što je za oko 3 milijardi kuna manje u odnosu na rebalansirani plan za 2014.

Pretpostavlja se da će izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice ostvariti gotovo uravnotežen proračunski saldo u 2015. te je planirani deficit konsolidirane opće države na razini od 12,6 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a u 20151.

Proračun predviđa veće korištenje EU fondova

"Rizici koje smo identificiraliu takvom proračunskom prijedlogu su sljedeći: značajno povećanje prihoda od očekivanog korištenja sredstava EU-a nema realno uporište s obzirom i na dosadašnju slabu iskorištenost sredstava, dok istodobno novi Zakon o porezu na dohodak donosi značajan gubitak poreznih prihoda (od preko 2 milijardi Kuna), koji se vjerojatno neće moći kompenzirati uvođenjem novog poreznog oblika (poreza na kamate na štednju po stopi od 12%) te očekivanim rastom pojedinih kategorija prihoda", upozoravaju analitičari RBA.

Država se oslanja na dodatnih 2,2 milijarde iz 2. stupa

Analitičari upozoravaju i da je s obzirom na izostanak strukturnih reformi te nastavak negativnih trendova na tržištu rada, rizik ostvarenja prihoda od PDV-a i izravnih poreza nije zanemariv, no država se dobrim dijelom oslonila na povlačenje dodatnih 2,2 milijardi kuna iz II. mirovinskog stupa.

Što se tiče rashoda proračuna, analitičari upozoravaju da se zadržala čvrsta, rigidna struktura javnih rashoda u kojoj dominiraju socijalni rashodi, od čega se samo na mirovine odnosi preko 36 milijardi kuna te rashodi za plaćanje kamata preko 11 milijardi kuna u 2015. godini.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije