54.167.44.32 US
 

Šuker: Mjere HNB-a vode rastu kamata

Piše:
petak, 20.5.2005. 16:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

MINISTAR financija Ivan Šuker rekao je danas da će najnovije mjere Hrvatske narodne banke za ograničavanje rasta inozemnog zaduživanja banaka vjerojatno dovesti do povećanja kamata.

Mjere HNB-a, donesene bez konzultacija s Vladom i Ministarstvom, vjerojatno će dovesti do smanjenja likvidnih sredstava banaka i povećanja kamata, kazao je Šuker na sjednici Vlade.

Središnja banka u srijedu je sa 30 na 40 posto povećala graničnu obveznu pričuvu banaka na novo inozemno zaduženje.

Šuker je opovrgnuo da je država generator rasta vanjskog duga, iako, kaže, neki za monetarnu politiku opet žele optužiti državu.

Država se, kazao je, najpovoljnije mogla zadužiti vani, ali se, osim euroobveznica u iznosu 500 milijuna eura početkom prošle godine, nije više zaduživala na vanjskom, nego na domaćem tržištu.

Oporbi na prigovore da raste javni dug, odgovara tvrdnjom da javni dug nije tako velik, ni dramatičan.

Proračunski deficit može se pokriti ili zaduženjem ili privatizacijskim prihodima. Država 2004. nije imala značajnijih privatizacijskih prihoda, pa je deficit financiran zaduženjem, kaže ministar.

Ističe da je javni dug posljedica deficita, a da je Vladin cilj deficit do 2007. smanjiti ispod 3 posto.

Vlada se na sjednici pohvalila da je proračunski deficit sa 6,3 posto BDP-a u 2003. smanjila na 4,9 posto u prošloj godini, što je, doduše, nešto više od planiranih 4,5 posto BDP-a.

Vlada je prihvatila obračun proračuna za 2004., koji, rečeno je, pokazuje punu vjerodostojnost i transparentnost.

Ministar Šuker opovrgnuo je da će država ukinuti poticaje za stambenu štednju, tumačeći da nije cilj ukidanje, nego dogovoriti bolji model.

Naveo je podatke da je država u proteklih sedam godina za poticanje stambene štednje izdvojila više od milijardu kuna, a štedionice, koje imaju 655.000 ugovora o stambenoj štednji, odobrile su tek 11.000 kredita, u iznosu 375 milijuna kuna.

Vlada je odlučila objaviti i Memorandum koje su države sljednice bivše Jugoslavije sklopile sa Ruskom Federacijom o reguliranju tzv. klirinškog duga bivše SSSR-a.

Na Hrvatsku se odnosi 185,7 milijuna dolara klirinškog duga, a pregovaralo se da se naplati kroz isporuku opreme za termoelektrane u Sisku i Osijeku, dva protupožarna zrakoplova, te izgradnju plinovoda na hrvatsko-mađarskoj granici.

Potvrda Memoranduma, sklopljenog još u rujnu 2003., preduvjet je za početak pregovora o sporazumu s Rusijom o naplati duga.

Uzgajivačima riba i školjaka u Malostonskom zaljevu i Malom moru, a njih je 117, Vlada je produljila koncesiju do konca 2010.

Vladin potpredsjednik Damir Polančec vodit će povjerenstvo za koordinaciju financiranja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih projekta Hrvata u BiH, za što će Hrvatska ove godine izdvojila 26,2 milijuna kuna.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije