Sutra svečanost primanja novih članica u NATO
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U SJEIDŠTU Sjevernoatlanskog saveza u Bruxellesu u petak će biti podignute zastave sedam novih članica NATO-a.
Svečanosti pristupanja sedam bivših komunističkih država prisustvovat će glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i ministri vanjskih poslova svih 26 zemalja članica.
Time će se i u sjedištu NATO-a obilježiti pristupanje Bugarske, Rumunjske, Litve, Estonije, Latvije, Slovenije i Slovačke, koje su članicama Saveza službeno postale prije četiri dana u Washingtonu.
Članstvom tih bivših komunističkih zemalja iz srednje i istočne Europe, NATO se proširio do granica nekadašnjeg hladnoratovskog neprijatelja Rusije, a broj njegovih članica porastao je s 19 na 26.
Još tri zemlje - Hrvatska, Albanija i Makedonija također žele što brži ulazak u NATO i u tome imaju punu potporu Sjedinjenih Država.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NATO je osnovan 1949. godine kao odgovor na prijetnju nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, a sada su u članstvo Sjevernoatlantskog saveza po prvi puta ušle bivše sovjetske republike.
Savez se po osnutku sastojao od 12 zemalja članica: Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, Sjedinjenih Država, Belgije, Velike Britanije i Kanade.
Tijekom hladnog rata u NATO su ušle Njemačka, Grčka, Španjolska i Turska, a tijekom devedesetih i nekadašnje članice Varšavskog pakta Češka, Mađarska i Poljska.
Prema najavama iz NATO-a, Sjevernoatlanski savez nastavit će s politikom "otvorenih vrata" i svoje širenje ne namjerava zaustaviti primanjem sedam novih članica. Jedna od njegovih najvažnijih zadaća bit će suprotstavljanje terorističkim prijetnjama i izgradnja euroatlanske sigurnosne zone, uključujući i uspostavu sigurnosti na području zapadnog Balkana.
Svečanosti pristupanja sedam bivših komunističkih država prisustvovat će glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer i ministri vanjskih poslova svih 26 zemalja članica.
Time će se i u sjedištu NATO-a obilježiti pristupanje Bugarske, Rumunjske, Litve, Estonije, Latvije, Slovenije i Slovačke, koje su članicama Saveza službeno postale prije četiri dana u Washingtonu.
Članstvom tih bivših komunističkih zemalja iz srednje i istočne Europe, NATO se proširio do granica nekadašnjeg hladnoratovskog neprijatelja Rusije, a broj njegovih članica porastao je s 19 na 26.
Još tri zemlje - Hrvatska, Albanija i Makedonija također žele što brži ulazak u NATO i u tome imaju punu potporu Sjedinjenih Država.
NATO je osnovan 1949. godine kao odgovor na prijetnju nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, a sada su u članstvo Sjevernoatlantskog saveza po prvi puta ušle bivše sovjetske republike.
Savez se po osnutku sastojao od 12 zemalja članica: Danske, Francuske, Islanda, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Norveške, Portugala, Sjedinjenih Država, Belgije, Velike Britanije i Kanade.
Tijekom hladnog rata u NATO su ušle Njemačka, Grčka, Španjolska i Turska, a tijekom devedesetih i nekadašnje članice Varšavskog pakta Češka, Mađarska i Poljska.
Prema najavama iz NATO-a, Sjevernoatlanski savez nastavit će s politikom "otvorenih vrata" i svoje širenje ne namjerava zaustaviti primanjem sedam novih članica. Jedna od njegovih najvažnijih zadaća bit će suprotstavljanje terorističkim prijetnjama i izgradnja euroatlanske sigurnosne zone, uključujući i uspostavu sigurnosti na području zapadnog Balkana.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati