54.92.194.75 US
 

Svjetski skup o bioraznolikosti 24.-28. siječnja u Parizu

Piše:
subota, 22.1.2005. 08:08
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Nestanak slonova, velikih majmuna, tigrova i lavova krajem stoljeća stvarna je prijetnja bioraznolikosti Zemlje, što će i biti glavna tema međunarodnog skupa idućeg tjedna (24. do 28. siječnja) u Parizu gdje će se raspravljati o najbržoj krizi izumiranja vrsta u cijeloj povijesti Zemlje.

Pojmom bioraznolikost označava se raznolikost vrsta i prirodnih staništa u kojima te vrste evoluiraju, piše agencija France presse u nizu uvodnih tekstova o skupu. Stručnjaci za bioraznolikost ističu da Zemlja danas prolazi šestu po redu veliku krizu izumiranja vrsta od pojave života, prije 3,8 milijardi godina.

Međutim, za razliku od pet prethodnih koje su se odvijale tijekom tisuća, odnosno milijuna godina, aktualna kriza "broji se u desecima godina ili stoljećima, što je teško iskušenje za kapacitet prilagodbe vrsta", upozorava Robert Barbault, direktor odjela za ekologiju u Muzeju za povijest prirode u Parizu.

U posljednjoj krizi izumiranja prije 65 milijuna godina nestali su dinosauri, no dok u to vrijeme čovjek nije mogao djelovati, on je danas itekako odgovoran za krizu.

Barrault pojašnjava da je upravo taj nevjerojatan uspjeh ljudske vrste koja je krčila šume, kultivirala prostor, industrijalizirala planet, razlog izumiranja tisuća drugih vrsta.

Prema "crvenome popisu" Svjetskog saveza za prirodu, u opasnosti je 15.589 vrsta. Slikovito, ugrožen je svaki četvrti sisavac, svaka osma ptica, svaki treći vodozemac.

Na samome kraju lanca stoji čovjek koji je opisao jedva 10 posto vrsta. Trenutačni ritam nestajanja je od 100 do 1.000 puta veći od prirodnog ritma. To pak znači da na tisuće biljaka i životinja nestaje svake godine, a da ih čovjek čak nije ni opisao.

Čovjek "70 posto lijekova izravno dobiva od biljaka, ili na bazi bilja", podsjeća profesor u nacionalnom centru za znanstvena ispitivanja Nicole Moreau, pa nestanak biljnih vrsta opet ugrožava čovjeka.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Od životinja su najugroženiji veliki sisavci koji se bore za teritorij zajedno s čovjekom. U Europi su to medvjed i vuk, u Aziji i Africi slonovi i veliki majmuni.

A kako funkcionira prirodni lanac dobro će pokazati primjer afričkih slonova kojih je početkom 20. stoljeća bilo tri milijuna, krajem II. svjetskog rata milijun, a danas 400.000.

Posvuda gdje čovjek krčenjem 'nagriza' šumu, on smanjuje staništa velikih sisavaca. Šumski slon, koji je poglavito ugrožen, potiče veću genetičku raznolikost nego li njegov brat iz savane. Naime, kao veliki konzument voća kroz svoj izmet slon sije sjemenke pomažući šumi da se obnavlja. On stvara i čistine što pogoduju velikim mačkama: lavovima, leopardima, panterama. Nestanak slona "tako će pogoditi cijelu šumu, od najmanjeg insekta do velikih sisavaca", upozorava biolog Regis Debruyne.

Što pak u svemu tome može učiniti konferencija koja će idućeg tjedna u Parizu okupiti 1.200 znanstvenika, političara i ekologa pod okriljem UNESCO-a?

Ona može određen broj političara uvjeriti da je u njihovu interesu sačuvati bioraznolikost. A na političare je moguće djelovati, smatra Debruyne i to kroz eko-turistički interes ili sasvim politički interes prema zemljama koje su zadužene kod bogatih i koje bi od njih tražile bolje upravljanje florom i faunom.

Konvencija o bioraznolikosti, potpisana 1992. "ne nameće nikakav prisilni okvir", tvrdi Sebastien Moncorps, direktor Svjetskog saveza za prirodu za Francusku. Šefovi država i vlada su se, doduše, 2002., u Johannesburgu obvezali smanjiti gubitak bioraznolikosti do 2010., ali "taj datum je nerealan", drži Michel Loreau, predsjednik znanstvenog vijeća Konferencije.

Realno bi bilo samo kad bi se uspostavili standardni sustavi mjerenja koji bi omogućili čovjeku da počne djelovati. Skup u Parizu ne može ništa formalno usvojiti ali može formirati skupinu stručnjaka za bioraznolikost na svjetskoj razini, prema modelu koji postoji za klimu. A klimatske su promjene medijski jako praćene zahvaljujući upravo radu nevladinih udruga.

(Hina) xrt ydv

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije