USTAVNI sud nedavno je ukinuo dio Pravilnika o telefonskoj pretplati, a da pritom nije ni spomenuto da pretplata nije uređena tim Pravilnikom nego Ugovorom o koncesiji za nefiksnu mrežu između Vlade i HT-a.

U trenutku donošenja nedavne odluke o ukidanju dijela Pravilnika sucima nije bilo poznato da je pitanje pretplate uređeno posebnim Ugovorom, a to bi sucima koji su se protivili odluci većine bio dodatni argument za tvrdnje da sud uopće nije nadležan za ocjenu ustavnosti Pravilnika.

Odluka Ustavnog suda o ukidanju pretplate, odnosno dijela odredbe o pretplati iz Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga, koja stupa na snagu 31. listopada, objavljena je u Narodnim novinama. Istodobno su objavljena i opširna izdvojena mišljenja sudaca koji su se protivili odluci većine, jedno potpisuju suci Petar Klarić, Ivan Matija, Jasna Omejec i Smiljko Sokol, a drugo sutkinja Agata Račan. Tek nakon donošenja i objave odluke u javnosti se pojavio i Ugovor o koncesiji.

Odluku suda koju su potrošači prihvatili s oduševljenjem u Hrvatskom telekomu (HT) s pravnog stajališta smatraju kontroverznom, osobito zbog izdvojenih mišljenja čak petero sudaca iz kojih su, kažu u HT, vidljive ozbiljne primjedbe u vezi ustavno-pravne konstrukcije i konzistencije te odluke.

Pet izdvojenih sudačkih mišljenja nije presedan u ustvanosudskoj praksi ali jest iznimka jer se to od početka 90-tih dogodilo samo u jednom slučaju.

U prilog tvrdnjama petero sudaca da se ukinutom odredbom ne utvrđuje cijena usluge ni visina pretplate, već samo definicija pretplate kao naknade za spremnost sustava, ide i izmijenjeni Ugovor između Vlade i HT-a o koncesiji za nefiksnu telefonsku mrežu za javne govorne usluge i telekomunikacijske tržišne usluge iz srpnja 2001. Ugovor je izmijenjen pozivom na odredbe Zakona o telekomunikacijama iz 1999. i u njemu se ne spominje bilo kakav pravilnik, što znači da su njegovi potpisnici znali da osporeni Pravilnik više nije na snazi kao što to tvrdi i petero sudaca.

Pretplata koja se u spornom Pravilniku samo načelno definirala kao naknada za spremnost telekomunikacijskog sustava, a bez određivanja cijene, plaća se na temelju Ugovora u kojem je točno određena u visini od 60 kuna.

Zajedničko stajalište sudaca koji su bili protiv ukidanja pretplate je da Ustavni sud nije imao osnova za ukidanje osporene odredbe jer nije utvrđeno da je tom odredbom povrijeđeno bilo koje ustavom zaštićeno ljudsko pravo.

Isto tako tvrde da za ocjenu ustavnosti sud više nije bio nadležan jer osporeni Pravilnik nije bio na snazi ni u trenutku podnošenja zahtjeva za ocjenu njegove ustavnosti u listopadu 2001.

Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga donesen na temelju Zakona o telekomunikacijama iz 1994. prestao je važiti po sili zakona godinu dana nakon donošenja novog Zakona o telekomunikacijama 1999. Do tada je trebao biti donesen novi pravilnik ali samo o javnim govornim uslugama, a ne više o općim uvjetima za pružanje telekomunikacijskih usluga.

Glasnogovornik HT-a Marjan Jurleka smatra da Ustavni sud svojom odlukom nije odlučivao o HT-ovoj pretplati, već o usklađenosti dijela jednog članaka Pravilnika s Ustavom i zakonom. Objašnjava da HT pretplatu nije uveo samovoljno pa je tako ne može ni ukinuti jer je to pitanje u nadležnosti zakonodavaca. Napomenuo je da je upravo donesen novi Zakon o telekomunikacijama koji bi pružanje telekomunikacjiskih usluga trebao riješiti sukladno europskim standardima i neupitno s ustavno pravnog stajališta.

"HT će i u ubuduće, kao što je to činio i do sada, poštivati zakone i na njima utemeljene pravilnike, a naravno i odluku Ustavnog suda", kazao je Jurleka.

(Hina) ggrb so