POSTOJE li sličnosti između srpske krize u srpnju 1914. i trenutne situacije na području Gruzije, istražio je britanski dnevnik The Times, čije je novinare povela postavka da mali ratovi izazivaju one velike.

Tako je prepoznato da se u obje krize Rusija našla kao središnji faktor, da su prisutni suprotstavljeni nacionalizmi, kao i da je raširen osjećaj straha.

Naime, Austro-ugarska monarhija je 1914. strepila da će je Njemačka kao saveznica napustiti, Nijemci su strahovali od mogućih poteza Ruskog carstva, Rusija se bojala francuske izdaje, dok se Velika Britanija osjećala ugroženom zbog jačanja njemačke ratne mornarice. Dakle, sve tadašnje europske velesile imale su stanovite strahove, što se na koncu pokazalo opravdanim. Srpsko odbijanje austrougarskog ultimatuma te je zemlje jednostavno uvuklo u Prvi svjetski rat, koji prema mišljenju novinara The Times-a, nitko nije želio.

Današnji razvoj situacije na Kavkazu po mnogo čemu je sličan. U svijetu postoji šest velikih subjekata međunarodnih odnosa. SAD, Kina, Europska unija, Indija, Rusija i Japan prilično su zabrinute zbog ekonomskih i političkih slabosti svojih pozicija.

Gruzijska odluka da silom preuzme svoju odcijepljenu Južnu Osetiju je nepromišljena

U takvom spletu okolnosti odluka vlade u Tbilisiju da oružjem preuzme kontrolu nad svojom odcijepljenom autonomnom oblašću Južna Osetija bila je prilično nepromišljena, navodi Times. U današnjem svijetu punom neizvjesnosti velike zemlje ne smiju riskirati ulazak u male ratove, jer bi takvi jednostavni mogli prerasti u sukobe velikih razmjera, zaključuje se u članku vezano za uplitanje Rusije i NATO saveza.

Sasvim suprotnih razmišljanja je časopis Independent. Njegovi analitičari smatraju kako današnji Chinvali nije Sarajevo 1914. godine, kao što ni Južna Osetija nije povod za treći svjetski rat.

Glavni krivac je gruzijski predsjednik Saakašvili koji je mislio da Rusija neće reagirati

Za nastale nemire Independent krivi Zapad, točnije NATO koji je najavom primanja Gruzije u vojni savez ohrabrio gruzijskog predsjednika Mihaila Saakašvilija da krene u avanturu i da pritom zaključi da može nekažnjeno izazvati Rusiju.

NATO-ovi dužnosnici tu su učinili prilično pogrešku jer nisu tvrdoglavom Saakašviliju skrenuli pažnju na moguće posljedice takve vojne akcije.

Saakašvilija je kao podršku Zapada vidio i to što je čak 80 posto Gruzijaca za ulazak zemlje u NATO savez. Čini se da je takvom računicom zaboravio što Rusija predstavlja u trenutnom svjetskom poretku.

Ig.M.
Foto: AFP