Tri sindikalne središnjice sutra počinju razgovore o suradnji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TRI sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Hrvatska udruga sindikata (HUS) i Sindikat usluga UNICRO sutra će održati sastanak o budućoj suradnji, koja bi u konačnici trebala završiti osnivanjem nove konfederacije sindikata.
Nakon što su SSSH-ovu inicijativu o suradnji prihvatila izvršna tijela ostalih dviju središnjica, radne skupine sindikata sutra bi trebale započeti izradu prijedloga sporazuma o suradnji.
Suradnju je SSSH ponudio središnjicama za koje smatra da za to imaju afiniteta. "Nismo željeli krenuti s velikim ambicijama, ali vrata ostaju otvorena i ostalima", rekla je Hini v. d. predsjednice SSSH-a Vesna Dejanović.
Tri središnjice okupljaju oko 60 posto sindikalno organiziranog radništva u Hrvatskoj.
Sporazum, koji bi mogao biti sklopljen sredinom travnja, obuhvaćao bi suradnju na nacionalnoj razini, zajednički nastup u tvrtkama te, u konačnici, ujedinjavanjem svih središnjica u jednu konfederaciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Osnovni je motiv suradnje na nacionalnoj razini želja da sindikat preuzme aktivnu ulogu u kreiranju gospodarsko-socijalne politike, a ne samo da naknadno odgovara na Vladine prijedloge.
"Mi želimo raditi vlastite prijedloge, pa ako Vlada pripremi prijedlog o poreznoj politici, sindikati će izaći sa svojim prijedlogom", rekao je Hini predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak.
Drugi dio sporazuma odnosio bi se na suradnju sindikata u tvrtkama u kojima svoje podružnice imaju i SSSH i HUS. Podružnice bi prvo pokušale postići konsenzus o nekom pitanju, a potom bi zajednički nastupile prema poslodavcu.
U konačnici bi bila osnovana konfederacija s ciljem da se objedine sve sindikalne središnjice i ojača sindikalni glas, što bi se odnosilo na zajedničke pripreme i nastup prema socijalnim partnerima.
Ta bi konfederacija bila ustrojena na tri stupa - uslugama, gospodarstvu i javnom sektoru, unutar kojih bi sindikati bili okupljeni po djelatnostima.
Postupak objedinjavanja u konfederaciju je dugotrajan proces koji može potrajati i desetak godina.
No, Vesna Dejanović smatra da se u Hrvatskoj to može učiniti brže. "Mi nemamo vremena, moramo trčati da bi došli tamo gdje su sada druge zemlje, pa ćemo na tome raditi ubrzanim ritmom".
Hrvatske središnjice i dosad su znale surađivati, no to je često završavalo svađama i razlazima, što je samo slabilo sindikalni pokret.
Tako su se, primjerice, sve središnjice zajednički usprotivile izmjenama Zakona o radu i započele zajedničke akcije, ali do usvajanja izmjena u Saboru njihovi su se čelnici posvadili i odvojeno prosvjedovali na Markovu trgu.
Za razliku od zemalja EU-a, u kojima su sindikalne konfederacije uobičajen oblik djelovanja, u tranzicijskim zemljama praksa je drugačija. Nakon pada komunizma prvo se počelo s cijepanjem sindikata, pa tek onda ponovnim ujedinjavanjem, pa većina zemalja još ima po nekoliko konkurentskih središnjica, kao i Hrvatska.
Nakon što su SSSH-ovu inicijativu o suradnji prihvatila izvršna tijela ostalih dviju središnjica, radne skupine sindikata sutra bi trebale započeti izradu prijedloga sporazuma o suradnji.
Suradnju je SSSH ponudio središnjicama za koje smatra da za to imaju afiniteta. "Nismo željeli krenuti s velikim ambicijama, ali vrata ostaju otvorena i ostalima", rekla je Hini v. d. predsjednice SSSH-a Vesna Dejanović.
Tri središnjice okupljaju oko 60 posto sindikalno organiziranog radništva u Hrvatskoj.
Sporazum, koji bi mogao biti sklopljen sredinom travnja, obuhvaćao bi suradnju na nacionalnoj razini, zajednički nastup u tvrtkama te, u konačnici, ujedinjavanjem svih središnjica u jednu konfederaciju.
"Mi želimo raditi vlastite prijedloge, pa ako Vlada pripremi prijedlog o poreznoj politici, sindikati će izaći sa svojim prijedlogom", rekao je Hini predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak.
Drugi dio sporazuma odnosio bi se na suradnju sindikata u tvrtkama u kojima svoje podružnice imaju i SSSH i HUS. Podružnice bi prvo pokušale postići konsenzus o nekom pitanju, a potom bi zajednički nastupile prema poslodavcu.
U konačnici bi bila osnovana konfederacija s ciljem da se objedine sve sindikalne središnjice i ojača sindikalni glas, što bi se odnosilo na zajedničke pripreme i nastup prema socijalnim partnerima.
Ta bi konfederacija bila ustrojena na tri stupa - uslugama, gospodarstvu i javnom sektoru, unutar kojih bi sindikati bili okupljeni po djelatnostima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Postupak objedinjavanja u konfederaciju je dugotrajan proces koji može potrajati i desetak godina.
No, Vesna Dejanović smatra da se u Hrvatskoj to može učiniti brže. "Mi nemamo vremena, moramo trčati da bi došli tamo gdje su sada druge zemlje, pa ćemo na tome raditi ubrzanim ritmom".
Hrvatske središnjice i dosad su znale surađivati, no to je često završavalo svađama i razlazima, što je samo slabilo sindikalni pokret.
Tako su se, primjerice, sve središnjice zajednički usprotivile izmjenama Zakona o radu i započele zajedničke akcije, ali do usvajanja izmjena u Saboru njihovi su se čelnici posvadili i odvojeno prosvjedovali na Markovu trgu.
Za razliku od zemalja EU-a, u kojima su sindikalne konfederacije uobičajen oblik djelovanja, u tranzicijskim zemljama praksa je drugačija. Nakon pada komunizma prvo se počelo s cijepanjem sindikata, pa tek onda ponovnim ujedinjavanjem, pa većina zemalja još ima po nekoliko konkurentskih središnjica, kao i Hrvatska.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati