Trodnevni znanstveni simpozij o Platonu u Zagrebu krajem idućeg tjedna
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TRODNEVNI znanstveni simpozij o Platonu, koji će okupiti eminentne europske filozofe, održat će se u Zagrebu krajem idućeg tjedna, rečeno je u Udruzi za promicanje filozofije iz Zagreba.
"Naša je želja pokušati Zagreb i Hrvatsku priključiti krugu središta u kojem se intenzivno i stručno proučava Platona i antičku filozofiju u Europi, i najvažnije pitanje je mjera, brzina i intenzitet toga povezivanja", kazao je za Hinu predsjednik Udruge Damir Barbarić, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i česti predavač filozofije na europskim katedrama..
"Skup pripremamo dvije godine u suradnji s nekoliko filozofskih središta u Europi i trebao bi nastaviti seriju skupova o Platonovoj filozofiji koji su posljednih desetak godina održani u europskim središtima, u Lichtensteinu, Pragu, Barceloni, i Ateni", rekao je Barbarić.
Na skupu "Platon o dobru i pravednosti", koji počinje 4. ožujka, sudjelovat će 25 izlagača, od kojih 17 iz osam europskih zemalja. Službeni jezici su engleski, njemački i talijanski, a zbornik radova sa skupa objavit će njemački izdavač.
Pokrovitelj simpozija je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Maticom hrvatskom i Talijanskim kulturnim institutom u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Inače, zadnjih petnaestak godina došlo je do gotovo revolucionarnih promjena u razumijevanju i tumačenju Platona, osobito s obzirom na temeljnu tezu tzv. tibingenške škole o tzv. Platonovom nenapisanom učenju, dodaje Barbarić.
U dijalogu s tim središtem bitno je modficirano shvaćanje Platona u Europi.
Pri razumijevanju Platona naglasak je ponovo stavljen na dugo vremena zapostavljeni metafizički aspekt i na nauk o prvim načelima koje je Platon prema starim svjedočanstvima izlagao samo usmeno u krugu svoje akademije, a u objavljenim djelima samo naznačavao upute za njih, objašnjava Damir Barbarić.
Etičko-praktički i politički aspekti Platonove filozofije (ideja dobra i pravednosti) u tom će se sklopu spoznati kao eminentno metafizičko pitanje, i zbog toga pada novo svjetlo na praktičnu filozofiju u Platona i u cijeloj antičkoj filozofiji, precizira Barbarić.
Hrvatska filozofija vuče posljedice dugogodišnje marksističke utemeljenosti i zato je pitanje povezivanja s europskom filozofijom za nas važno pitanje.
Zadnjih pet godina u hrvatskoj je filozofiji zapažen pozitivan pomak, ali nije adekvatno prepoznat. Održani su brojni simpoziji, napravljeni prijevodi, izdanja, ojačana je sveučilišna pozicija filozofije i pojavili su se novi časopisi, kaže Barbarić.
Unatoč te naše zatvorenosti, ne zaostajemo u usporedbi s Mađarskom, Češkom i Poljskom, možda i prednjačimo, ocijenio je Barbarić.
Udruga za promicanje filozofije postoji dvije godine i pored niza predavanja održala je dva veća simpozija (O umjetnosti, Varaždin 2002., i Schellingova filozofija mitologije, Zagreb 2003.). Također, izdaje filozofski časopis Prolegomena, polugodišnjak koji je do sada izišao u četiri broja.
"Naša je želja pokušati Zagreb i Hrvatsku priključiti krugu središta u kojem se intenzivno i stručno proučava Platona i antičku filozofiju u Europi, i najvažnije pitanje je mjera, brzina i intenzitet toga povezivanja", kazao je za Hinu predsjednik Udruge Damir Barbarić, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i česti predavač filozofije na europskim katedrama..
"Skup pripremamo dvije godine u suradnji s nekoliko filozofskih središta u Europi i trebao bi nastaviti seriju skupova o Platonovoj filozofiji koji su posljednih desetak godina održani u europskim središtima, u Lichtensteinu, Pragu, Barceloni, i Ateni", rekao je Barbarić.
Na skupu "Platon o dobru i pravednosti", koji počinje 4. ožujka, sudjelovat će 25 izlagača, od kojih 17 iz osam europskih zemalja. Službeni jezici su engleski, njemački i talijanski, a zbornik radova sa skupa objavit će njemački izdavač.
Pokrovitelj simpozija je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Maticom hrvatskom i Talijanskim kulturnim institutom u Zagrebu.
Inače, zadnjih petnaestak godina došlo je do gotovo revolucionarnih promjena u razumijevanju i tumačenju Platona, osobito s obzirom na temeljnu tezu tzv. tibingenške škole o tzv. Platonovom nenapisanom učenju, dodaje Barbarić.
U dijalogu s tim središtem bitno je modficirano shvaćanje Platona u Europi.
Pri razumijevanju Platona naglasak je ponovo stavljen na dugo vremena zapostavljeni metafizički aspekt i na nauk o prvim načelima koje je Platon prema starim svjedočanstvima izlagao samo usmeno u krugu svoje akademije, a u objavljenim djelima samo naznačavao upute za njih, objašnjava Damir Barbarić.
Etičko-praktički i politički aspekti Platonove filozofije (ideja dobra i pravednosti) u tom će se sklopu spoznati kao eminentno metafizičko pitanje, i zbog toga pada novo svjetlo na praktičnu filozofiju u Platona i u cijeloj antičkoj filozofiji, precizira Barbarić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska filozofija vuče posljedice dugogodišnje marksističke utemeljenosti i zato je pitanje povezivanja s europskom filozofijom za nas važno pitanje.
Zadnjih pet godina u hrvatskoj je filozofiji zapažen pozitivan pomak, ali nije adekvatno prepoznat. Održani su brojni simpoziji, napravljeni prijevodi, izdanja, ojačana je sveučilišna pozicija filozofije i pojavili su se novi časopisi, kaže Barbarić.
Unatoč te naše zatvorenosti, ne zaostajemo u usporedbi s Mađarskom, Češkom i Poljskom, možda i prednjačimo, ocijenio je Barbarić.
Udruga za promicanje filozofije postoji dvije godine i pored niza predavanja održala je dva veća simpozija (O umjetnosti, Varaždin 2002., i Schellingova filozofija mitologije, Zagreb 2003.). Također, izdaje filozofski časopis Prolegomena, polugodišnjak koji je do sada izišao u četiri broja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati