54.159.73.215 US
 

Trodnevni znanstveni simpozij o Platonu u Zagrebu krajem idućeg tjedna

Piše:
petak, 27.2.2004. 10:38
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

TRODNEVNI znanstveni simpozij o Platonu, koji će okupiti eminentne europske filozofe, održat će se u Zagrebu krajem idućeg tjedna, rečeno je u Udruzi za promicanje filozofije iz Zagreba.

"Naša je želja pokušati Zagreb i Hrvatsku priključiti krugu središta u kojem se intenzivno i stručno proučava Platona i antičku filozofiju u Europi, i najvažnije pitanje je mjera, brzina i intenzitet toga povezivanja", kazao je za Hinu predsjednik Udruge Damir Barbarić, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i česti predavač filozofije na europskim katedrama..

"Skup pripremamo dvije godine u suradnji s nekoliko filozofskih središta u Europi i trebao bi nastaviti seriju skupova o Platonovoj filozofiji koji su posljednih desetak godina održani u europskim središtima, u Lichtensteinu, Pragu, Barceloni, i Ateni", rekao je Barbarić.

Na skupu "Platon o dobru i pravednosti", koji počinje 4. ožujka, sudjelovat će 25 izlagača, od kojih 17 iz osam europskih zemalja. Službeni jezici su engleski, njemački i talijanski, a zbornik radova sa skupa objavit će njemački izdavač.

Pokrovitelj simpozija je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji s Maticom hrvatskom i Talijanskim kulturnim institutom u Zagrebu.

Inače, zadnjih petnaestak godina došlo je do gotovo revolucionarnih promjena u razumijevanju i tumačenju Platona, osobito s obzirom na temeljnu tezu tzv. tibingenške škole o tzv. Platonovom nenapisanom učenju, dodaje Barbarić.

U dijalogu s tim središtem bitno je modficirano shvaćanje Platona u Europi.

Pri razumijevanju Platona naglasak je ponovo stavljen na dugo vremena zapostavljeni metafizički aspekt i na nauk o prvim načelima koje je Platon prema starim svjedočanstvima izlagao samo usmeno u krugu svoje akademije, a u objavljenim djelima samo naznačavao upute za njih, objašnjava Damir Barbarić.

Etičko-praktički i politički aspekti Platonove filozofije (ideja dobra i pravednosti) u tom će se sklopu spoznati kao eminentno metafizičko pitanje, i zbog toga pada novo svjetlo na praktičnu filozofiju u Platona i u cijeloj antičkoj filozofiji, precizira Barbarić.

Hrvatska filozofija vuče posljedice dugogodišnje marksističke utemeljenosti i zato je pitanje povezivanja s europskom filozofijom za nas važno pitanje.

Zadnjih pet godina u hrvatskoj je filozofiji zapažen pozitivan pomak, ali nije adekvatno prepoznat. Održani su brojni simpoziji, napravljeni prijevodi, izdanja, ojačana je sveučilišna pozicija filozofije i pojavili su se novi časopisi, kaže Barbarić.

Unatoč te naše zatvorenosti, ne zaostajemo u usporedbi s Mađarskom, Češkom i Poljskom, možda i prednjačimo, ocijenio je Barbarić.

Udruga za promicanje filozofije postoji dvije godine i pored niza predavanja održala je dva veća simpozija (O umjetnosti, Varaždin 2002., i Schellingova filozofija mitologije, Zagreb 2003.). Također, izdaje filozofski časopis Prolegomena, polugodišnjak koji je do sada izišao u četiri broja.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije