Turska je optužila Kurdsku demokratsku stranku (KDP) Massouda Barzanija i Domoljubnu uniju Kurdistana (PUK) Jalala Talabanija da upornim i sustavnim doseljavanjem kurdskog stanovništva u Kirkuk žele izmijeniti demografsku strukturu tog grada na sjeveru Iraka s više od pola milijuna stanovnika. L

Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Namik Tan izjavio je u nedjelju da je proces izmjene etničke strukture stanovništva Kirkuka na sceni od travnja 2003., a da je posebne dimenzije dobio u 2004. Tvrdi da se time tijekom parlamentarnih izbora 30. siječnja grad želi staviti pod kurdsku administrativno-političku kontrolu.

Prije anglo-američke invazije na Irak u Kirkuku su većinu stanovništva činili Turkmeni (oko 67 posto pučanstva). No, doseljavanjem desetina tisuća Kurda iz raznih dijelova Iraka ta se etnička slika grada potpuno izmijenila.

Turska je stoga upozorila da neće dozvoliti stavljanje Kirkuka pod kontrolu bilo koje etničke zajednice. Drži da se uprava nad gradom, u kojem pored Turkmena i Kurda žive i Arapi, mora bezuvjetno staviti pod upravu središnje vlade u Bagdadu.

Kurdski vođe tvrde da je Kirkuk povijesni "kurdski grad", te da neće dozvoliti upravu nad gradom. Guverner i gradonačelnik Kirkuka su Kurdi koje su imenovale američke okupacijske snage.

Na području Kirkuka nalazi se oko 5 posto svjetskih rezervi najkvalitetnije nafte. Stoga se s pravom vjeruje da novoizabrana iračka vlada, u kojoj će većinu činiti irački šijiti, neće dozvoliti kurdsku upravu nad gradom i njegovom okolicom. Mnogi vodeći svjetski komentatori izražavaju bojazan da bi upravo spor oko Kirkuka mogao predstavljati uvod u građanski rat i teritorijalno cijepanje Iraka naglašavajući kako bi prekrajanje iračkih granica bilo pogubno po cijelu vrlo nestabilnu regiju.

(Hina) xsk ysd