54.198.52.8 US
 

U BORBI ZA OPSTANAK PAMET JE VELIKI TERET

Piše:
nedjelja, 28.9.2003. 08:17
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Inteligencija je dobra stvar, ali u teškim uvjetima ona podrazumijeva i dodatni teret organizmu koji mora preživjeti, tvrde švicarski znanstvenici. L

Frederic Mery i njegovi kolege sa sveučilišta u Fribourgu uspoređivali su preživljavanje pametnih i manje pametnih vinskih mušica kad nema dovoljno hrane, a pokazalo se da preživljava veći broj onih mušica koje sporije uče.

Znanstvenici su najprije uzgojili skupinu vinskih mušica koje su vrlo brzo učile. Omogućili su im da polažu jaja na podlogu natopljenu sokom naranče ili ananasa, ali bi jedna od tih podloga bila natopljena i gorkim kininom. Nakon toga bi im dali podloge natopljene samo sokom, ali bi neke od njih zapamtile da je jedna od prijašnjih podloga bila natopljena kininom, pa bi polagale jaja samo na podlogu natopljenu drugim sokom.

Znanstvenici su zatim sakupili njihova jaja i uzgojili sljedeći naraštaj mušica te im dali istu prigodu da nauče kako bi od onih koje su donijele "ispravnu" odluku uzgojili novi naraštaj mušica.

Nakon 20 naraštaja, većina uzgojenih mušica naučila bi zadatak otprve. Ne samo da su bolje prepoznavale razne okuse sokova i izbjegavale kinin, nego im je za to trebalo samo tri do pet pokušaja.

I obične vinske mušice na kraju bi naučile koji je okus "sabotiran", ali bi im trebalo više vremena, a i prije bi zaboravljale naučeno. Tako su znanstvenici izolirali gen koji poboljšava pamćenje i brzinu učenja, a oni su vrlo povezani.

No, kad su se ličinke pametnijih vinskih mušica morale natjecati s običnima u borbi za malobrojne izvore hrane, preživio je manji broj pametnijih mušica.

Frederic Mery pretpostavlja da "pametnije" mušice sporije jedu te da vjerojatno previše energije troše na uspostavu veza između neurona u mozgu, pa zato raspolažu s manje kalorija, a sve to događa se u uvjetima u kojima nema dovoljno hrane.

Mery upozorava da je istraživanje bilo ograničeno na mjerenje sposobnosti vinskih mušica da nauče određeni zadatak, iako su znanstvenici proučavali i jesu li vinske mušice bolje pri učenju nekih drugih stvari.

Time se otvara pitanje o evoluciji, a isto načelo trebalo bi se provjeriti istraživanjem "cijene inteligencije" kod primata.

Ova skupina znanstvenika surađuje s molekularnim genetičarima nastojeći utvrditi koje su genetske promjene njihove vinske mušice učinile tako pametnima.

(Hina) rug dgk

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije