U Hrvatskoj na emancipaciju mora tjerati sud

U Hrvatskoj na emancipaciju mora tjerati sud

KAŽE Ustavni sud, ona državna institucija u kojoj sjede zatajivač poreza i žena koja jest ili nije uljepšala biografiju (nećemo nikad saznati), da je došlo vrijeme za sudskim nametanjem civilizacijske stečevine – ženske emancipacije.

Stvar se odvija, a gdje bi drugdje nego u državi u kojoj još uvijek nije zaboravljeno blaženo vrijeme feudalizma, na planu zemljišta. Ukratko, Ustavni sud jučer je zabranio jednoj banci iz Varaždina da izvrši ovrhu nad dijelom kuće koji pripada supruzi čovjeka koji je digao hipoteku na kuću. On je kuću stavio kao jamstvo za kredit, budući da je, po tradicionalnoj hrvatskoj navadi, bio jedini upisan kao vlasnik kuće.

Nije plaćao kredit, pa je banka željela izvršiti ovrhu na kući, međutim, javila se žena koja je tražila izuzimanje svoje polovice, i naknadno se upisala kao vlasnica. Ovrha je zabranjena.

Tako civilizacijske stečevine polako ali sigurno stižu i do Hrvatske. Sudac Aldo Radolović najavio je izdvojeno mišljenje jer smatra kako papiri koje izdaju državne institucije moraju vrijediti. Ipak, Marko Babić, onaj sudac kojemu je oprošteno 300 tisuća kuna neplaćenog PDV-a, rekao je kako i građanima moramo dati pravo za tranzicijom, tj, dati im vremena da shvate kako i žene moraju upisati vlasništvo.

Početak kraja patrijarhalnog sustava

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Time se počeo nazirati kraj klasičnog hrvatskog patrijarhalnog sustava u kome žene nisu one koje se moraju baviti tim zamornim zadacima, kao što je upisivanje vlasništva u zemljišne knjige, jer "zna se" da muški mozak bolje radi suočen s birokracijom, muškarac je taj koji nosi obitelj na svojim leđima i čije ime stoji kao sinonim za obitelj.

Ovo bi moglo značiti početak kraja dugotrajnih ostavinskih rasprava koje se odvijaju kad se mladež potuče oko stana preminule majke koja se nije upisala kao vlasnica u zemljišne knjige, jer se znalo da takve stvari priliče samo glavi kuće.

U principu je odluka Ustavnog suda jedan veliki korak prema emancipaciji žena, i to dvojakoj. S jedne strane ju se može promatrati kao odluku koja će banke natjerati da detaljnije istraže imovinu na koju daju hipoteke, a s druge će natjerati i žene da promisle kako ipak moraju odraditi neke stvari da bi im se priznala prava.

Fascinantno je da je do tako nečega uopće moralo doći nakon sudske odluke, odnosno da je uopće moguće da je upisivanje mužjaka kao vlasnika zajedničkih nekretnina "hrvatska tradicija", ali zemlja u kojoj muškarac upuca ženu u glavu dvocijevkom zato što mu je "pojela meso" nikad ne može dovoljno iznenaditi.

Jovan Dragišić
Foto: Ustavni sud

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara