U sklopu 23. Muzičkog bienala Zagreb večeras je u Hrvatskom glazbenom zavodu održana skladateljska večer vodeće ruske skladateljice Sofije Gubajdulne.

Izvedene su njene skladbe "In Croce", druga verzija za violončelo i bajan (bajan ruska harmonika) (1979. /1992.); "Silenzio", za bajan, violinu i violončelo (1991.); "De profundis" za bajam (1978.) te djelo "Galgenlieder", druga verzija 14 stavaka za mezzosopran, flautu, bajan, kontrabas i udaraljke na poeziju Christiana Morgensterna (1996.).

Djela velike ruske skladateljice izveli su Elisbeth Moser (bajan), gošća iz Njemačke Sidonija Lebar (violina) i Snježana Rucner (violončerlo).

Skladbu "Galgenlieder" izveo je Ansambl That (Njemačka) u sastavu Barbara Hoefling (mezzosopran) Jhong-Jun Chey (flauta) Ekkehard Beringer (kontrabas) i Cornelia Monske (udaraljke).

Sofija Gubajduline je rođena 1931. u nekadašnjoj Tatarskoj Autonomnoj Sovjetskoj Republici. Studirala je klavir na Konzervatoriju u Kazanu, a zatim na moskovskom Konzervatoriju kompoziciju.

Kako ističe glazbena kritika, Sofija Gubajdulne u svojim skladbama koristila je neoarhaizam, tzv. kozmičku sakralnost, ideju o glazbi kao bogoslužju i skladanju kao religioznom činu. Sve to budi asocijacije na mističku polutamu bogato ukrašenih ruskih pravoslavnih crkava, na pozlačene ikonostase i bizantinsku liturgiju koja traje i po nekoliko sati.

Budući da njezine skladbe pokazuju sklonost kršćanskoj duhovnosti, liturgiji i mistici u tadašnjem Sovjetkom Savezu bile su zabranjivane za izvođenje, a skladateljica je bila izložena ideološkim osudama ruskih komunističkih vlasti.

No njezina su djela bila izvođena u inozemstvu, primjerice u Poljskoj, na Varšavskim jesenima, najznačajnijem festivalu avangarde u tadašnjem istočnom bloku, kao i na Muzičkom biennalu u Zagrebu. Tako je "Noć u Mensisu" (1967.) praizvedena za zagrebačkom Muzičkom biennalu 1971. a tek je 20-tak godina kasnije izvedena u Moskvi.

Sedamdesetih godina Sofija Gubajdulna dobivala je narudžbe sa Zapada, a 1975. s nekoliko kolega osnovala je skupinu za improviziranu glazbu "Astreja".

Gubajdulina u svojim djelima pokazuje zanimanje za narodne instrumente i folklor, osobito za bajan - rusku harmoniku.

Glazbena kritika također ističe kako je Gubajdulina čija su djela inspirirana mistikom, posrednica između glazbenih i duhovnih tradicija Istoka i Zapada, te da njezina glazba ima utopijsku zadaću, koja je okrenuta uzorima kao što su sv. Ivan od Križa i drugi srednjovjekovni mistici.

(Hina) xatod ysp