BEOGRADSKIM sporazumom potpisanim prije godinu dana, koji je konačno doveo do današnjeg konstituiranja Skupštine Srbije i Crne Gore, svatko je dobio nešto, a nitko nije dobio sve, rekao je u ponedjeljak u obraćanju zastupnicima novog parlamenta jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica.

´Onima koji i dalje ne vjeruju u zajedničku državu, želim da ih vrijeme razuvjeri´, kazao je Koštunica.

Nova država će se morati i dalje boriti s predrasudama međunarodne zajednice, među kojima je najvažnije svakodnevno ustrajanje na ´jednostranoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu´, te nova državna zajednica mora imati ´jasnu državnu strategiju, jer je zločina bilo, ali istinu moramo sami spoznati, u prvom redu zbog stotina tisuća izbjeglica u Srbiji i Crnoj Gori´, kazao je Koštunica.

´Ono što je važno, jest da su se ovdje konačno okupili i predstavnici Srbije i predstavnici cijele Crne Gore, oba njezina donedavno nepomirljiva dijela´, kazao je Koštunica.

Dodao je da ´o uspjehu državnog projekta Srbije i Crne Gore ovisi hoće li se privremenost te zajednice pretvoriti u stalnost, hoće li biti snage i mudrosti da se sadašnje granice ne promijene i da niti jedan dio teritorija ne bude izgubljen´.

Posebno je naglasio da Kosovo ´nije jedino područje gdje su na djelu centrifugalne sile, ali se na njemu najjasnije pokazuju´.

Zastupnici su za predsjednika Skupštine Srbije i Crne Gore izabrali dosadašnjeg predsjednika Vijeća građana - od danas nepostojećeg - jugoslavenskog parlamenta Dragoljuba Mićunovića, dok su za potpredsjednika Skupštine izabrali Milorada Drljevića, člana predsjedništva Demokratske partije socijalista crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Skupština će u nastavku rasprave razmotriti zakon o izboru predsjednika Srbije i Crne Gore, za što je, zasad, jedini kandidat potpredsjednik crnogorskog DPS-a Svetozar Marović.

Izborom predsjednika nove državne zajednice, dosadašnjem jugoslavenskom predsjedniku Vojislavu Koštunici prestat će mandat.

Po izboru predsjednika Srbije i Crne Gore, predviđenom za utorak, novi predsjednik - ujedno i mandatar Vijeća ministara - imat će rok od pet dana u kojem mora izabrati ministre pet zajedničkih resora u zajedničkoj državi (obrane, vanjskih poslova, vanjske i unutarnje trgovine, te ljudskih prava i manjina).