54.145.205.178 US
 

Udvostručen deficit tekućeg računa platne bilance

Piše:
ponedjeljak, 21.4.2003. 08:49
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

DEFICIT tekućeg računa platne bilance Hrvatske za 2002. znatno je premašio očekivanja, udvostručen je u odnosu na godinu prije, i po privremenim podacima Hrvatske narodne banke, dostigao je iznos od 1,54 milijarde američkih dolara.

Njegov je udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećan na 6,9 posto, sa umjerenih 3,8 posto u 2001., i najveći je u zadnjih pet godina, od po tome rekordne 1997. kada je manjak tekućeg računa platne bilance (od 2,5 milijardi USD) iznosio 12,5 posto BDP-a.

Povećanje deficita na tekućem računu platne bilance za prošlu godinu u odnosu na 2001. za 113,3 posto (sa 725 milijuna na 1.546 milijuna USD) najvećim je dijelom rezultat pogoršanog salda robne razmjene s inozemstvom, kao posljedice brzog rasta robnog uvoza i skromnog porasta izvoza roba, ali dijelom i izraženih promjena u međuvalutnim odnosima dolara prema euru i kuni. Uz to, ipak je zabilježen i nešto manji porast prihoda od usluga, odnosno turizma od očekivanog.

Treba istaknuti da je Hrvatska u 2002. zabilježila povoljne makroekonomske pokazatelje. Ostvaren je dinamičan gospodarski rast sa rekordnim 5,2 postotnim realnim porastom BDP-a, koji iznosi više od 22,4 milijarde dolara ili 5.056 USD po stanovniku, uz nisku stopu inflacije od 2,3 posto.

No, određeni oprez kod analitičara izazivaju upravo povećanje manjka tekućeg računa platne bilance i porast inozemnog duga, kao mogućih naznaka nestabilnosti, ukoliko se nastave takvi trendovi.

Vanjski je dug lani povećan za gotovo četiri milijarde dolara (u čemu su sa trećinom sudjelovale tečajne razlike, a ostali dio porasta najvećim se dijelom odnosi na banke i državu). Inozemni je dug, od 15,2 milijarde USD, na kraju 2002. dostigao visokih 68,1 posto BDP-a (prema 57,9 posto udjela u BDP-a u godini prije), a i dalje se povećava (krajem veljače iznosio je već 16,5 milijardi USD).

Kod snažnijeg gospodarskog rasta u određenoj je mjeri i za očekivati porast deficita na tekućem računu platne bilance i povećanje inozemnog duga. No, napominju analitičari HNB-a, razborito upravljanje upućuje na potrebu procjene mogućih opasnosti koje se mogu pojaviti kod pogoršanja salda u odnosima s inozemstvom.

Deficit na tekućem računu platne bilance znatno je premašio inozemna izravna ulaganja (koja su lani iznosila 980 milijuna dolara, 37 posto manje nego u godini prije), što znači da se manjak morao financirati zaduživanjem. S obzirom na već visoki udio inozemnog duga u BDP-u, ne bi bilo uputno nastaviti financirati manjak tekućih transakcija zaduživanjem, smatraju analitičari HNB-a. Taj je deficit, drže, potrebno znatno smanjiti, na onu razinu koja će se moći pokriti bez značajnijeg rasta zaduživanja.

Glavni generator prošlogodišnjeg porasta manjka tekućeg računa platne bilance je deficit na računu roba, od 5,3 milijarde dolara, što je za 1,2 milijarde USD ili 28,7 posto više nego 2001. To je posljedica snažnog rasta uvoza, za 17,1 posto na 10,7 milijardi dolara, podržanog kreditnom ekspanzijom poslovnih banaka. Vrijednost robnog izvoza, uz godišnji rast od 5 posto, iznosila je 4,9 milijardi dolara. No, tu treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena, slabljenja dolara prema euru za gotovo 18 posto, što je dijelom utjecalo na porast vrijednosti uvoza, budući je 77 posto robnog uvoza (i 70 posto izvoza) ostvareno u eurima, a podaci se iskazuju u dolarima.

Istodobno je suficit na računu usluga iznosio 3,1 milijardu dolara, čime je ostvaren godišnji rast od 191 milijun dolara ili 6,5 posto. Pritom je neto prihod od turizma u 2002. iznosio 3 milijarde dolara, što je za 302 milijuna USD ili 11,1 posto više nego u 2001. To je ipak nešto manje od očekivanog, na što su utjecale loše vremenske prilike u kolovozu i rujnu, kao i posljedice poplava u Njemačkoj, Austriji i zemljama srednje Europe.

Na računu tekućih transfera, po podacima HNB-a, u 2002. ostvaren je suficit nešto veći od milijarde dolara, što je za 127 milijuna USD ili 13,2 posto više nego u 2001, u čemu godišnji rast prihoda na osnovi radničkih doznaka iz inozemstva iznosi 97 milijuna dolara.

Na računu dohodaka pak, zabilježeni manjak od 478 milijuna dolara manji je za 7,3 posto nego u godini prije, na što je najviše utjecalo smanjenje odljeva po osnovi vlasničkih ulaganja.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije