54.81.197.127 US
 

Ukrajinska kriza se nastavlja na višoj razini

Piše:
petak, 26.11.2004. 13:59
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

POLITIČKA kriza koja potresa Ukrajinu zbog izbornih rezultata u petak je dosegnula višu razinu nakon što su oporbeni prosvjednici fizički onemogućili premijera Viktora Janukoviča u ulasku u zgradu vlade, a njezino prerastanje u možebitno nasilje nastojat će spriječiti brojni europski posrednici koji su već stigli u glavni grad Kijev.

Ukrajinska oporba blokirala je glavni ulaz u sjedište vlade autobusima i minibusevima, dok su tisuće prosvjednika u pet redova okružile zgradu i, primivši se za ruke, onemogućili dužnosnicima ulaz. Unutar petorednog kordona nalazi se desetak policajaca, ali nema posebnih napetosti.

Krizu nastalu Janukovičevim proglašenjem za pobjednika predsjedničkih izbora, zbog čega deseci tisuća pristalica oporbenog kandidata Viktora Juščenka već peti dan uzastopno ne prekidaju prosvjed na kijevskom Trgu neovisnosti, pokušat će razriješiti poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, visoki predstavnik EU za sigurnost i vanjsku politiku Javier Solana, predsjednik Litve Valdas Adamkus i glavni tajnik OESS-a Jan Kubis, koji su već u Kijevu, ili će stići tijekom dana.

Kwasniewski u Ukrajinu stiže na poziv dosadašnjeg predsjednika Leonida Kučme, a u razgovorima s njim, Juščenkom i Janukovičem, izložit će svoj plan u tri točke. Od obje će strane zatražiti da ne posežu za nasiljem, pozvat će na novo prebrojavanje glasova drugog kruga izbora i nastojati dogovoriti pregovore.

Pregovore je u četvrtak spomenuo i Janukovič. "Ne vidim načina da se ovaj sukob riješi ultimatumima... Trebali bismo sjesti za pregovarački stol", objavile su agencije njegove riječi.

No Juščenko, koji je najavio da će prosvjedi i blokade prometnica trajati sve dok rezultati izbora ne budu poništeni, izjavio je kako je preduvjet za bilo kakve razgovore "priznanje obiju strana da izbori nisu valjani", a ni Kučma ni Janukovič dosad nisu pokazali nikakvu namjeru to učiniti.

S istim bi sugovornicima o rješenju krize mirnim, demokratskim sredstvima trebao razgovarati i Solana, kao i Kubis, budući da su promatrači OESS-a ocijenili ukrajinske predsjedničke izbore kao nepoštene.

I litavski predsjednik Adamkus tijekom dana će stići u Ukrajinu kako bi, sukladno svojoj reputaciji osobe koja povezuje zapad i istok Europe, pokušao pronaći način izlaska iz krize. Adamkusa (78), prema riječima njegovog glasnogovornika, "pozvao je Kučma kao moralni autoritet".

No dolasci svih tih posrednika mogli bi imati vrlo mali učinak zbog odluke Vrhovnog suda da od ponedjeljka počne razmatrati žalbu oporbe na prijevare tijekom izbora.

Ako sud, koji se smatra nepristranom institucijom, dopusti mogućnost poništenja izbora, postupak koji propisuje Ustav mogao bi usporiti razvoj događaja, pokolebati entuzijazam oporbe i vladajućem režimu ponuditi utočište od međunarodnog pritiska.

Ukrajinska je kriza prerasla i u geopolitičku svađu na summitu EU-a i Rusije u četvrtak u Den Haagu, kad je ruski predsjednik Vladimir Putin rezultate izbora ocijenio "transparentnima", zbog čega je "uputio čestitke Viktoru Janukoviču".

Nizozemski premijer i predsjedavajući unijom Jan Peter Balkenende istodobno je rekao kako "EU ne može prihvatiti ovakav rezultat izbora", ali i dodao kako su i jedna i druga strana, unatoč različitim gledištima na ukrajinsku krizu, "suglasne o nužnosti njezinog rješavanja na miran način".

Putin je također izjavio kako "sve žalbe treba rješavati sud". "Smatramo kako se nemamo pravo na bilo koji način uplitati u izborni postupak ili nametati svoje mišljenje ukrajinskom narodu".

Predstavnik ukrajinske oporbe Boris Tarasjuk u petak je u razgovoru za bugarsku privatnu televiziju bTV, kako prenosi AFP, izjavio da je u Kijevu razmješteno tisuću ruskih specijalaca kako bi intervenirali nakon namjerno izazvanih sukoba.

"Potvrđujem nazočnost posebnih ruskih postrojba u Kijevu i mogu reći gdje su. U Ukrajinu su stigli zrakoplovom i nose ukrajinske uniforme. Njihovo oružje, strojnice, upozorava na vrlo ozbiljan plan", ustvrdio je Tarasjuk.

Uz Rusiju, Janukovičevu pobjedu dosad su priznale jedino Kina i Bjelorusija, a u petak i zemlje srednje Azije koje su bile u sastavu SSSR-a - Uzbekistan, Kirgistan, Kazahstan i Tadžikistan, a Turkmenistan se još nije oglasio.

Otkako su stekle neovisnost od SSSR-a, ni u jednoj od tih pet zemalja nisu održani izbori koje bi Zapad ocijenio potpuno demokratskima, a svi njihovi dugogodišnji predsjednici, kao i nedavno bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, produljili su svoj ostanak na vlasti amandmanima na Ustav ili referendumima.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije