Ukrajinski separatisti uhitili i pretukli djelatnike Crvenog križa "zbog špijunaže"
Foto: Hina
PRORUSKI separatisti u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku uhitili su nekolicinu pripadnika međunarodnog Crvenog križa, te ih oslobodili nakon sedam sati, objavila je u subotu dužnosnica Crvenog križa u Kijevu.
Glasnogovornik samoproglašene proruske "Narodne republike Donjeck" rekao je da su djelatnici Crvenog križa uhićeni u petak pod sumnjom na špijunažu.
Dužnosnica Crvenog križa Irina Carjuk rekla je da su djelatnici oslobođeni u dva sata iza ponoći. "Jedan od njih je teško pretučen", rekla je dužnosnica. Nije otkrila druge pojedinosti o incidentu.
Proruski separatisti s istoka Ukrajine pripremaju nedjeljni referendum o nezavisnosti
Proruski separatisti s istoka Ukrajine u subotu pripremaju nedjeljni referendum o nezavisnosti, dok ukrajinski vojnici nastavljaju operacije nakon smrtonosnih sukoba u petak u Mariupolju.
Taj je grad na jugoistoku zemlje bio poprište žestokih sukoba, posebice kad je šezdesetak pobunjenika opremljenih automatskim oružjem napalo lokalno sjedište policije. U tim sukobima poginulo je 20 napadača i jedan policajac, prema riječima ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Arsena Avakova. Separatisti tog područja odlučili su se držati plana o referendumu o nezavisnosti predviđenom za nedjelju na istoku Ukrajine, usprkos pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ga odgode.
Putin je u petak izazvao ljutnju Kijeva doputovavši na Krim prvi put nakon pripojenja tog poluotoka Rusiji u ožujku. U Sevastopolju je ruski predsjednik sudjelovao u proslavi pobjede nad nacistima 1945., koja se u bivšem SSSR-u slavi 9. svibnja. Putin je ocijenio da je pripojenje bilo čin "vjernosti povijesnoj istini". Ističući da Rusija poštuje prava i interese drugih zemalja, kazao je da očekuje i poštivanje njezinih "legitimnih interesa".
Kijev je smjesta osudio "flagrantno kršenje ukrajinskog suvereniteta koje dokazuje da Rusija ne želi iznaći diplomatska rješenja". SAD je također osudio posjet koji je samo "pojačao napetost".
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen podsjetio je da NATO ne priznaje "rusko pripojenje Krima".
Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je ovog tjedna žaljenje zbog najave parade na Krimu dok područja na istoku Ukrajine, gdje Kijev i Zapad optužuju Moskvu za poticanje separatizma, tonu u nasilje.
Putin na Krimu povodom Dana pobjede
Ruski predsjednik Vladimir Putin Dan pobjede proslavit će i na Krimu u Sevastopolju. Prvi Putinov posjet Krimu nije bio službeno najavljen, a realiziran je unatoč pozivima Zapada ruskom predsjedniku da ne odlazi na anektirani polutok. U Sevastopolju će se Dan pobjede proslaviti vojnom paradom uz demonstraciju zračnih snaga i brodova Crnomorske flote, uz očekivani Putinov prigodni govor.
U međuvremenu, stanje na istoku Ukrajine i dalje je dramatično. U Mariupolju je u sukobima ukrajinske vojske i proruskih separatista poginula 21 osoba. Incidenti i na području Luganska, gdje je policija spriječila pokušaj naoružane skupine da zauzme granični prijelaz Izvarino. Uoči sutrašnjeg referenduma raste bojazan da bi ukrajinske vlasti pod svaku cijenu mogle spriječiti glasovanje u samoproglašenim narodnim republikama Donjeck i Lugansk.
Turčinov poručio separatistima da bi glasovanje za otcjepljenje bilo katastrofa
Vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov poručio je istočnim regijama zahvaćenima proruskom pobunom da će izazvati katastrofu ako budu glasovali "za" na separatističkom referendumu u nedjelju, javljaju u subotu ukrajinski mediji.
Turčinov, koji smatra referendume o neovisnosti u rusofonim regijama Donjecka i Luhanska ilegalnima, pozvao je stanovništvo za pregovarački stol o većoj autonomiji. Međutim, istaknuo je da "teroristi" ne mogu biti uključeni u te razgovore, misleći pritom na borce koji su zauzeli zgrade uprave i policije.
"Mi pozivamo za pregovarački stol, ali ne teroriste čija je zadaća uništenje zemlje. Mi smo spremni sjesti i razgovarati", istaknuo je.
Otcjepljenje istočnih regija Ukrajine predstavljalo bi "samouništenje", ocijenio je Turčinov. "To je korak u ponor za te regije. To je euforija koja može dovesti do jako teških posljedica i jako puno ljudi već osjeća te posljedice", rekao je on.
Po njegovom mišljenju, oni koji se zalažu za samostalnost ne shvaćaju da bi to izazvalo potpuno uništenje gospodarstva, socijalnih programa i općenito života većine stanovnika tih regija. Također je izrazio zabrinutost zbog pokušaja dijela separatista da pretvore Donjeck i Luhansk u zonu stalnih sukoba.
Turčinov je naglasio da Ukrajina ide putem decentralizacije. "Mi idemo putem stvarnog jačanja lokalne samouprave, stvarnog jačanja regija, financijskog i političkog. Nema jake Ukrajine sa slabim regijama", kazao je.
Separatisti tog područja odlučili su se držati plana o referendumu o nezavisnosti predviđenom za nedjelju na istoku Ukrajine, usprkos pozivu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ga odgode.
Atmosfera u većim gradovima na istoku Ukrajine je napeta, ali jutros nije bilo izvješća o sukobima.
Berlin i Pariz prijete novim sankcijama Moskvi
Njemačka i Francuska spremne su uvesti nove sankcije Rusiji ne uspiju li predsjednički izbori u Ukrajini, rekli su u subotu u zajedničkoj izjavi njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande.
Ne uspiju li predsjednički izbori 25. svibnja u Ukrajini "spremni smo uvesti nove sankcije Rusiji", rekla je Merkel novinarima u Straslundu na sjeveru Njemačke po završetku dvodnevnog neformalnog sastanka s Hollandeom.
Predsjednički izbori trebali bi odrediti nasljednika proruskome predsjedniku Viktoru Janukoviču svrgnutom u veljači, koji je izbjegao u Rusiju.
Dvoje čelnika naglasilo je da će "bez međunarodno priznatih predsjedničkih izbora zemlja biti dodatno destabilizirana. Njemačka i Francuska dogovorile su se da će u tom slučaju pripremiti primjerene posljedice kako je dogovoreno na Europskom vijeću 6. ožujka", prenose agencije.
Riječ je o trećoj fazi sankcija, napose gospodarskim sankcijama protiv Rusije o kojima su se čelnici Europske unije dogovorili 6. ožujka, podsjeća Reuters.
"Svi referendumi planirani na istoku Ukrajine smatrat će se nezakonitima", kazali su u izjavi, a prenosi AFP.
Proruski separatisti na istoku Ukrajine odlučili su da neće odgađati referendum o neovisnosti od Ukrajine u nedjelju iako ih je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao na odgodu.
Berlin i Pariz također su pozvali sve strane da počnu pod nadzorom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razoružavati neregularne snage do najkasnije 15. svibnja.
Moskvu su pozvali da smanji svoje snage uz ukrajinsku granicu. "Ruske snage raspoređene blizu ukrajinske granice moraju na vidljiv način smanjiti stupanj pripravnosti", ocijenili su, a prenosi agencija AFP.
Merkel i Hollande su pozvali sve strane na smanjenje nasilja, a vladu u Kijevu da se "suzdrži od akcija koje bi mogle naštetiti izborima". Pozvali su ukrajinsku vladu i predstavnike svih ukrajinskih pokrajina da počnu nacionalni dijalog.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati