Ukupni krediti u godinu dana pali za gotovo 15 milijardi kuna
Foto: Hina
KUNSKA protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem travnja iznosila je 266,2 milijarde kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita (za 14,9 milijardi kuna ili 5,3 posto) koji s nekoliko sporadičnih prekida datira od studenog 2012. godine. Također, u travnju je zabilježen i pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini (za 421 milijuna kuna ili 0,2 posto) dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 8,2 milijardi kuna (3 posto), navodi se u analizi RBA.
Razmjerno snažan pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica konverzije kredita u švicarskim francima tj. djelomičnog otpisa kredita u CHF te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava koji su u promatranom mjesecu zabilježili snažan godišnji pad kredita od preko 10 milijardi kuna odnosno 7,8 posto (na godišnjoj razini je razduživanje sektora stanovništva prisutno već deseti mjesec zaredom). Inače, krediti kućanstvima krajem travnja su iznosili 118 milijardi kuna čineći udio od preko 44 posto u ukupnim kreditima, te su u odnosu na prethodni mjesec niži za 348 milijuna kuna (0,3 posto). U odnosu na kraj prošle godine, krediti kućanstvima su niži za 6,5 milijardi kuna ili 5,3 posto.
Razdužuju se i poduzeća
Promatrajući prema sektorima, vidljiv je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 88,7 milijardi kuna. Premda su u odnosu na ožujak zabilježili mjesečni rast od 743 milijuna kuna (0,8 posto) na godišnjoj razini su krediti poduzećima niži za 3,7 milijardi kuna odnosno 4 posto (potvrđujući trend razduživanja koji datira od sredine 2012.). U odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima viši su za 1,4 milijardi kuna ili 1,6 posto.
Treći mjesec zaredom krediti središnjoj državi bilježe pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (u travnju 1 posto odnosno 2,3 posto). Krajem travnja iznosili su 50,7 milijardi kuna čineći 19 posto udjela u ukupnim kreditima.
Obzirom da se krajem promatranog mjeseca preko 68 posto ukupnih kredita odnosilo na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak (za 1,5 posto odnosno 5,7 posto).
Ne očekuje se znatniji oporavak kreditiranja stanovištva
"Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. U uvjetima padajućih tržišnih kamatnih stopa, potencijalni zajmoprimci očekuju još povoljnije uvjete kreditiranja u budućnosti pa se suzdržavaju od sklapanja novih ugovora čime se produžuje razdoblje snižene potražnje za kreditima. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno slabom gospodarskom aktivnošću, ali i mogućnostima povoljnijeg zaduživanja na inozemnom tržištu", prognoziraju analitičari RBA.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati