Tek jedna tako zastrašujuća epidemija kao što je atipična upala pluća uspijeva natjerati ljude da peru ruke, iako su voda i sapun najbolja obrana od većine najčešćih zaraza, ustanovili su znanstvenici u Chicagu.

Studija objavljena u povodu najvažnijeg svjetskog kongresa o zaraznim bolestima (ICAAC) koji se od 14. do 17 rujna održava u tom gradu pokazuje da u prosjeku svaki četvrti muškarac i svaka peta žena ne peru ruke pri izlasku iz aerodromskog WC-a.

Na aerodromu Kennedy u New Yorku, 37 posto muškaraca i 22 posto žena nisu oprali ruke nakon korištenja WC-a, stoji u izvješću nakon istraživanja koje je tijekom kolovoza ove godine obuhvatilo 7500 osoba u zračnim lukama New Yorka, Chicaga, San Francisca, Dallasa, Miamija i Toronta.

Kanadski grad, koji je od ožujka do svibnja doživio veliku epidemiju teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS), očito je izvukao pouku, jer je imao uvjerljivo najbolje rezultate. Zahvaljujući vjerojatno i još svježim sjećanjima na epidemiju SARS-a, u zračnoj luci Toronta nakon odlaska na zahod ruke je opralo 95 posto muškaraca i 97 posto žena.

U nedostatku neposredne opasnosti takve vrste, stručnjaci su mogli tek ustanoviti neučinkovitost kampanja za održavanje osobne higijene jer su rezultati bili tek neznatno bolji od onih iz 2000. godine, kad ruke u prosjeku nije prala svaka treća osoba.

Stvarnost utvrđena u aerodromskim toaletima bitno je različita od izjava koje ljudi daju o svojim higijenskim navikama, jer je u telefonskoj anketi provedenoj istodobno s istraživanjem - u kolovozu 2003. - čak 95 posto Amerikanaca izjavilo da redovito pere ruke nakon obavljanja nužde.

Tek 58 posto istih ispitanika reklo je kako ruke pere nakon kihanja ili kašljanja, a 77 posto nakon mijenjanja dječje pelene, "što ukazuje na težinu problema", ocjenjuju autori istraživanja koje je naručilo Američko društvo za mikrobiologiju (ASM).

"Vaše su ruke put" za prijenos zaraze, istaknula je July Daly iz ASM-a na konferenciji za novinare. "Uspijemo li oprati te ruke, zaraze se smanjuju", dodala je.

Donald Low sa sveučilišta u Torontu nije štedio ni liječnike. "Doista ne znam što im je, ali i dalje iskazuju nemar i ne peru ruke", rekao je.

Porazan je i podatak da je istraživanje pokazalo kako je razina osobne higijene u izravnoj opreci s društveno-profesionalnim statusom, odnosno da do osobne higijene više drže osobe s manje kvalificiranim zanimanjima.

Na upit o promjeni higijenskih navika nakon epidemija SARS-a ili virusa tipa Norwalk, 34 posto ljudi koji nisu studirali reklo je da češće peru ruke, dok to isto radi tek 21 posto ljudi s fakultetskom diplomom.

Daly je upozorila da "te iste osobe koje ne peru ruke nakon obavljanja nužde skrbe o djeci, pripremaju hranu i koriste se javnom infrastrukturom", postajući tako put za prijenos zaraza poput SARS-a ili virusa tipa Norwalk koji uzrokuje želučane probleme, pa čak i običnu prehladu ili upalu pluća.

Nijedan od tih virusa ne prenosi se zrakom, nego rukama, pa je pranje ruku "najjednostavnije sredstvo za sprečavanje njihova prijenosa", dodao je Donald Low.

(Hina) dam dgk