Ustavni sud: Različiti propisi za stranačke i nezavisne liste nisu sporni
Tekst se nastavlja ispod oglasa
USTAVNI sud je danas utvrdio da ništa nije sporno kod različitog propisivanja uvjeta za sudjelovanje stranačkih i nestranačkih lista na izborima, kao i načina "skidanja" zamjenika člana predstavničkog tijela.
Sud je odbio prijedlog Roberta Podolnjaka iz Varaždina koji je smatrao da su, prema odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, nezavisne liste neravnopravne u odnosu na stranačke jer za stranačke nije potrebno prikupiti određeni broj potpisa birača.
Odbijen je i prijedlog Gorana Prodana iz Poreča koji je osporavao odredbu istog Zakona po kojoj pravilo da zamjenika člana predstavničkog tijela stranke mogu odrediti svojevoljno ne vrijedi i za nezavisne liste. Člana predstavničkog tijela izabranog na nezavisnoj listi može zamijeniti samo prvi slijedeći neizabrani kandidat s liste.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ustavni sud smatra da razlike između stranačkih i nezavisnih lista proizlaze iz njihova različitog pravnog položaja. Politička stranka je pravna osoba čije se djelovanje ne svodi samo na izbore, a nezavisne liste su osnovane ad hoc, isključivo radi predlaganja liste na izborima.
S osam glasova za i četiri protiv obustavljeni su postupci ocjene ustavnosti Vladinih odluka o sanaciji Splitske banke iz 1996. i 1998., te Dubrovačke banke iz 1998. i 1999. jer su te odluke prestale važiti prestankom važenja Zakona o sanaciji banka tijekom 2000. Ti prijedlozi za ocjenu ustavnosti podneseni su 1996. i 1998., još u prošlom mandatu Ustavnog suda.
Dio sudaca koji su se protivili obustavi smatrali su da postoje ustavno-pravni uvjeti za odlučivanje o biti spora zbog nove ovlasti ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost propisa i nakon što su prestali važiti. Većina sudaca, međutim, smatra da se po novoj ovlasti ne može postupati u slučaju u kojem su propisi prestali važiti prije nego što je sud dobio to ovlaštenje.
Sud je odbio prijedlog Roberta Podolnjaka iz Varaždina koji je smatrao da su, prema odredbama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, nezavisne liste neravnopravne u odnosu na stranačke jer za stranačke nije potrebno prikupiti određeni broj potpisa birača.
Odbijen je i prijedlog Gorana Prodana iz Poreča koji je osporavao odredbu istog Zakona po kojoj pravilo da zamjenika člana predstavničkog tijela stranke mogu odrediti svojevoljno ne vrijedi i za nezavisne liste. Člana predstavničkog tijela izabranog na nezavisnoj listi može zamijeniti samo prvi slijedeći neizabrani kandidat s liste.
S osam glasova za i četiri protiv obustavljeni su postupci ocjene ustavnosti Vladinih odluka o sanaciji Splitske banke iz 1996. i 1998., te Dubrovačke banke iz 1998. i 1999. jer su te odluke prestale važiti prestankom važenja Zakona o sanaciji banka tijekom 2000. Ti prijedlozi za ocjenu ustavnosti podneseni su 1996. i 1998., još u prošlom mandatu Ustavnog suda.
Dio sudaca koji su se protivili obustavi smatrali su da postoje ustavno-pravni uvjeti za odlučivanje o biti spora zbog nove ovlasti ustavnog suda da ocjenjuje ustavnost propisa i nakon što su prestali važiti. Većina sudaca, međutim, smatra da se po novoj ovlasti ne može postupati u slučaju u kojem su propisi prestali važiti prije nego što je sud dobio to ovlaštenje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati