Tekst: L.J.
Foto: Arhiva

PERO SIMIĆ, autor knjige "Tito-tajna veka" došao je do dokumenata koji pokazuju kako je Tito već 1950. godine zauzimao stavove o vanjskoj politici koji su mnogo bliži američkom imperijalizmu, protiv kojeg se deklarativno borio, nego idejama Marxa i Lenjina, koje je navodno obnavljao, donosi srpski Press. A to se, jasno, dobro skrivalo od javnosti tada mlade socijalističke države.

Tito je bio svjestan da je na povijesnoj prekretnici

"Nedavno sam u Titovom osobnom arhivu pronašao njegov dnevnik koji je jako kratko pisao, u razdoblju krajem 1950. i početkom 1951., a koji pokazuje da je Tito prelaskom na stranu Amerikanaca ostvario prvu veliku pobjedu za NATO u Hladnom ratu. Iz tih se osobnih zabilješki vidi da je Tito bio svjestan da se nalazi na povijesnoj prekretnici. Osobno je bilježio dojmove nakon razgovora sa američkim diplomatima sa kojima je uspostavio savez, u nekim odredbama i čvršći nego što je to važilo za ostale zemlje Atlantskog saveza", istaknuo je za Press Pero Simić, koji slovi za jednog od najboljih poznavatelja lika i djela Josipa Broza Tita.

Tito je, nakon niza sastanaka sa američkim i britanskim dužnosnicima, 12. veljače 1950. dao intervju za britanski tjednik Empire News gdje je izložio vanjskopolitičke stavove koji bi u zemlji izazvali sumnju u njegovu predanost revoluciji i socijalizmu i koji pokazuju da je već tada "promijenio stranu", kaže Simić. Između ostalog rekao je da se zalaže za ujedinjenje Njemačke ("jer nam nije potrebna Koreja u Europi") te da "shvaća da je Zapad ilegalno ubacivao svoje suradnike u Jugoslaviju, ali da sada nema potrebe za tim". Prema riječima autora knjige, prijepis ovog intervjua se čuva u arhivima, ali nikada nije preveden kako se izjave maršala ne bi proširile po administraciji.

"Isplatilo se!"

U naredne tri godine su Amerika i Engleska armiji Jugoslavije dali 569 aviona, 1.835 topova, 918 tenkova i stotine tisuća komada najrazličitijeg naoružanja. Uz to, navodi Simić, JNA je dobila desetine tisuća tona hrane. Američka vojna misija u Beogradu, kako kaže Simić, imala je kartoteku za oko 6 i pol tisuća oficira JNA. "Krajem 80-ih godina mješovita jugoslavensko-američka komisija utvrdila je da je u pitanju bila pomoć od ukupno 102 milijarde dolara, prema vrijednosti valute iz 1988. U izvještaju je stajalo i 'isplatilo se'", kaže Simić. Potpisivanje sporazuma sa Turskom i Grčkom 1954. bilo je formalne prirode. Tito je taj pakt potpisao sa Staljinovim ordenom pobjede na grudima, a grčki komunisti su ga dočekali sa letkom - "Dolje Tito izdajica".