U organizaciji Europske komisije i talijanskog predsjedništva EU, u utorak i srijedu će se u Veneciji održati Ministarska konferencija o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju, na kojoj sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem. L

U sklopu reforme zajedničke ribarske politike EU, Europska komisija pokrenula je 1994. proces uspostave multilateralnog sustava za upravljanje i održivo iskorištavanje ribljih resursa Sredozemlja. U taj proces, čiji su temelji položeni na diplomatskim konferencijama na Kreti 1994. i u Veneciji 1996., uključene su 24 zemlje članice Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM), regionalnog ribarstvenog tijela FAO-a (UN).

Na ministarskoj konferenciji koja se održava u kongresnom centru "Fondacione Cini" u Veneciji, sredozemne države i EK trebali bi potvrditi opredijeljenost za zajedničko djelovanje na razvoju održivog i odgovornog ribarstva i ekološku zaštitu Sredozemlja.

Teme skupa bit će širenje nacionalnih jurisdikcija kroz "usklađen pristup", pitanje rada i strukturiranja GFCM-a te pitanja provedbenih mjera zajedničke ribarske politike, najavila je EU.

Uz govor na konferenciji, ministar Pankretić imat će više bilateralnih sastanaka, među ostalim s povjerenikom EK za poljoprivredu i ribarstvo Franzom Fischlerom i talijanskim ministrom poljoprivrede Giovannijem Alemannom.

Na konferenciji treba biti prihvaćena politička deklaracija koja identificira glavne ciljeve, pitanja i izazove s kojima se moraju suočiti sredozemne države kako bi ostvarile održivo ribarstvo.

Uz jačanje uloge GFCM-a, naglasak je na sustavnim znanstvenim istraživanjima, smanjenju prekomjernog izlova, zaštiti riblje mlađi i reguliranju ribarenja. U zaštiti okoliša poziva se na očuvanje bio-raznolikosti i integriteta morskih eko-sustava.

Ističe se važnost borbe protiv ilegalnog ribolova i predlaže registar brodova (crna i bijela lista) te sustav inspekcije.

U čl. 10 dokumenta ističe se važnost širenja jurisdikcije kao doprinosa gospodarenju resursima i provedbi drugih mjera, te preporuča proglašavanje zaštićenih ribolovnih zona (FPZ).

Upravo taj članak, u dijelu koji se odnosi na modalitete proglašenja FPZ, izazvao je najviše prijepora kod izrade nacrta na rujanskom pripremnom sastanku u Bruxellesu a dodatne raspre očekuju se i u Veneciji.

Uz napomenu da je riječ o suverenom pravu država sukladnom međunarodnom pravu, i uz uzimanje u obzir "postojećih presedana", u članku se, za proglašenje zona, preporučuje "usklađen i regionalni pristup...utemeljen na dijalogu i koordinaciji".

Hrvatska na konferenciju dolazi s već proširenom jurisdikcijom a njezin Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas ulazi u "presedane".

Zbog "jednostrane" odluke o širenju jurisdikcije, Hrvatska je pretrpjela kritike od susjednih zemalja i europskih institucija, u rasponu od najoštrijih slovenskih do izraza "žaljenja" iz EU.

Hrvatska će na konferenciji objasniti utemeljenost svoje odluke o proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu te potvrditi

spremnost za suradnju sa susjedima i za usklađivanje s ribarskom politikom EU, najavio je ravnatelj hrvatske Uprave za

ribarstvo Ivan Katavić, član izaslanstva RH.

Osobito će naglasiti činjenicu da je, unatoč nepostojanju obveze, Hrvatska ostavila prijelazno razdoblje od godinu dana za nastavak razgovora sa zainteresiranim subjektima, dodao je.

Hrvatska je Europsku komisiju izvijestila o zaintersiranosti da nakon Venecije bude domaćin subregionalnog sastanka jadranskih i jonskih država, na kojem bi se uz usklađivanje mjera za održivo ribarstvo razgovaralo i o mjerama ekološke zaštite Jadrana, tog najvažnijeg hrvatskog prirodnog resursa.

Također je iskazala spremnost za bilateralne razgovore s EK koja u ime država članica Unije pregovara o kvotama ulova.

Zajedničkom ribarskom politikom EU predviđeno je da GFCM preraste u regionalnu organizaciju za procjenu i gospodarenje ribljim resursima i glavni instrument provedbe te politike na Sredozemlju. Nedavna hrvatska ratifikacija Statuta GFCM-a, izraz je podrške ribarskoj politici Unije.