54.167.184.64 US
 

Vijeće EU zadužilo komisiju za izradu mišljenja o Hrvatskoj

Piše:
ponedjeljak, 14.4.2003. 14:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

VIJEĆE ministara Europske unije zadužilo je u ponedjeljak u Luxembourgu Europsku komisiju da izradi mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji.

"Vijeće je odlučilo primijeniti postupak predviđen člankom 49 Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s tim, od Komisije je zatraženo da podnese svoje mišljenje Vijeću o toj aplikaciji", kaže se u zakljčcima ministara vanjskih poslova EU-a koji su se okupili u ponedjeljak u Luxembourgu na redovitoj mjesečnoj sjednici.

Zaključak o Hrvatskoj usvojen je bez rasprave.

Hrvatska je predala svoj zahtjev za članstvo 21. veljače grčkom predsjedništvu EU-a u Ateni.

"Riječ je odluci od iznimnog političkog značenja, jer se njome priznaje i potvrđuje europska perspektiva Hrvatske, a Vijeće ministara na najkonkretniji način pokazuje da ozbiljno računa na Hrvatsku kao buduću čalnicu EU-a", rekao je u telefonskom razgovoru iz Bruxellesa hrvatski veleposlanik pri EU-u Vladimir Drobnjak.

"Ono što je jednako važno jest brzina kojom je naš zahtjev proecesuiran na Vijeću ministara, samo 52 dana nakon podnošenja, što je izrazito brzo. Zahvaljujući toj brzini ostajemo u igri zajedno s Bugarskom i Rumunjskom", kojima je obećan ulazak u članstvo 2007. godine, rekao je Drobnjak.

Nakon što je dobila zeleno svjetlo od Vijeća ministara, Komisija

može odmah početi s izradom mišljenja koje traje obično oko godinu dana.

Komisija svoje mišljenje podnosi Vijeću, koje zatim odlučuje hoće li odobriti status kandidata i odrediti datum početka pregovora o punopravnom članstvu.

"Pred nama je golemi posao u kojem neće biti popusta, ali ako ga odradimo dobro imamo više nego izgledne šanse da za godinu dana dobijemo mišljenje i bude li sve u redu, Hrvatska može već do kraja irskog predsjedanja EU-om, do kraja lipnja sljedeće godine, dobiti formalni status kandidata", dodao je Drobnjak.

Hrvatska može vrlo brzo očekivati opsežan upitnik Europske komisije na koji će trebati odgovoriti. Na osnovi odgovora na ta pitanja, ali i iz drugih izvora, Europska komisija daje mišljenje i preporuke o sposobnosti zemlje da postane kandidat za članstvo.

Komisija upućuje zemlji podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom u kojem ona mora dostaviti tražene podatke na temelju kojih se može dobiti cjelovit uvid u stanje te zemlje. Sadašnji kandidati dobivali su upitnike na oko 150 stranica s rokom od tri mjeseca za pripremu odgovora.

Prema dosadašnjem iskustvu, Vijeće je uglavnom prihvaćalo mišljenja i preporuke Komisije, ali bilo je i suprotnih slučajeva. Primjerice, Komisija je 1976. godine dala negativno mišljenje o grčkom zahtjevu, ali je Vijeće odbacilo to mišljenje tako da su pregovori s Atenom o punopravnom članstvu počeli iste godine.

Vijeće može također, kao u slučaju Turske, odobriti status kandidata, ali odgoditi otvaranje pregovora o članstvu do daljnjega.

Iskustva sadašnjih 13 kandidata, od kojih će deset postati punopravni članovi EU-a 1. svibnja 2004., vrlo su različita.

Primjerice, Turska je podnijela zahtjev još 1987. godine, u međuvremenu joj je odobren status kandidata, ali još uvijek nije određen datum za početak pregovora.

Cipar i Malta, koji su pozvani u članstvo EU-a iduće godine, aplicirali su još 1990. godine.

Slovenija je najmanje čekala od podnošenja zahtjeva do pokretanja pregovora o punopravnom članstvu - godinu i devet mjeseci, a Cipar i Malta najdulje, osam, odnosno devet godina.

Od osam bivših komunističkih zemalja srednje i istočne Europe, Mađarska i Poljska su prve podnijele zahtjev - 1994. godine a godinu dana poslije aplicirale su Rumunjska, Slovačka, Latvija, Estonija, Litva i Bugarska, te kao posljednje Češka i Slovenija 1996. godine.

Na preporuku Europske komisije iz srpnja 1997., Europsko vijeće je na summitu u Luxembourgu u prosincu 1997. donijelo odluku o pokretanju pregovora o punopravnom članstvu sa šest zemalja (Mađaraska, Poljska, Estonija, Češka, Slovenija i Cipar). Pregovori s tim zemljama otvoreni su u ožujku 1998.

Ostalih šest zemalja (Rumunjska, Slovačka, Latvija, Litva, Bugarska i Malta) dobilo je pozitivno mišljenje Europske komisije u listopadu 1999. godine, a iste godine u prosincu, Europsko vijeće je na summitu u Helsinkiju donijelo odluku da se i one priključe prvoj skupini te su pregovori s njima počeli 2000. godine.

Europska unija je, na summitu u Kopenhagenu 1993., odredila uvjete koje moraju ispuniti svi kandidati za punopravno članstvo. Tzv. kopenhaški kriteriji uključuju političke, gospodarske i pravne uvjete potrebne za članstvo u EU. To su stabilnost institucija koje osiguravaju demokratski poredak, zatim vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, prihvaćanje političkih ciljeva Unije, funkcionirajuće tržišno gospodarstvo sposobno da se nosi s konkurentskim pritiscima te usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire).

Osim tih uvjeta, od Hrvatske će se tražiti i puna suradnja s Haškim sudom te napredak u procesu povratka izbjeglica.

Picula: Sada doista imamo jasan cilj

Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula pozdravio je današnju odluku Vijeća ministara EU, koje je hrvatsku aplikaciju za EU proslijedila Europskoj komisiji.

Nakon susreta sa slovenskim kolegom Dimitrijom Rupelom hrvatski ministar vanjskih poslova je rekao da je to rezultat svega onoga što je Hrvatska i do sada prihvaćala kao svoju obavezu, ne samo na međunarodnom planu nego i u unutarnjoj politici.

"Sada to moramo shvaćati još ozbiljnije...Vjerujem u ukupni reformski kapacitet hrvatskog društva. Sada doista imamo jasan cilj pred sobom", rekao je Picula te dodao da današnjom odlukom u Luxembourgu EU postaje sve manje političkom temom za hrvatsku politiku i građane. "To je sada doista nešto što se nameće kao dnevna obaveza", rekao je Picula te dodao da vjeruje u zrelost koju će pokazati i hrvatske političke stranke.

"Vjerujem u zrelost koju su pokazale političke stranke. Europska unija nije tema za jednokratnu upotrebu nego tema koja će obilježiti politički rad i život u Hrvatskoj u nekoliko idućih godina", rekao je Picula.


Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije