HRVATSKA Vlada utvrdila je danas izmjene u Kaznenom zakoniku slijedom kojih bi se uvela dva oblika kaznenog djela klevete.

Ubuduće bi se novčano kažnjavalo samo namjerno klevetanje, dakle, svjesno iznošenje neistinitih činjenica. Bez kazne bi pak, prolazila nenamjerna kleveta, primjerice, kad novinari u dobroj namjeri prenesu nešto što su čuli ne znajući je li to istinito ili nije.

Vlada je utvrdila i Prijedlog novog zakona o pomilovanju koji bi trebao rasteretiti sudove jer predviđa da se molba za pomilovanje više ne podnosi sudu nego Ministarstvu pravosuđa.

Odluku o pomilovanju i dalje bi donosio Predsjednik države, a ta odluka bi se morala objaviti u službenom glasilu države, dakle, u Narodnim novinama.

Izvješće o molbi za pomilovanje sastavljalo bi Ministarstvo pravosuđa, a temeljilo bi se na desetak kriterija, među kojima bi bili i podaci o osobnim, zdravstvenim i obiteljskim prilikama, o prijašnjoj osuđivanosti, ponašanju osuđenika, te stručnoj procjeni ili mišljenju, o sklonosti ponavljanja počinjenog kaznenog djela, te o tome kako je kazna utjecala na osuđenika.

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i posljednji paket od četiri zakona vezana za usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a, čime se taj posao završava u Vladi i seli na drugu stranu Markova trga - u Sabor.

U tom su paketu i zakon o električnoj trgovini, o patentu, o industrijskom dizajnu, te o pravu na pristup informacijama.

Taj posljednji zakon građanima i tvrtkama treba omogućiti da od državnih i lokalnih tijela, te drugih tijela, koje imaju javne ovlasti dobiju svaku informaciju koju zatraže. Tu informaciju bi morali dobiti u roku petnaest dana, najduže za mjesec dana.

No, zakon predviđa i neke iznimke, pa se tako ne bi mogle dobiti informacije označene kao tajna, kao ni inforamcije koje zadiru u privatnost.

Privremeno bi se pak, mogle uskratiti informacije koje bi ugrozile sudski postupak ili mogle onemogućiti provođenje gospodarske ili monetarne politike.

Tražena informacija dostavljala bi se usmeno ili pismeno, a podnositelj zahtjeva morao bi snositi stvarne troškove dostave, kao što je primjer, preslik traženoga dokumenta.