Vlada se odriče Kleka i otočića u Malostonskom zaljevu
NENASTANJENI otočići Veliki Školj i Mali Školj u Malostonskom zaljevu, vrh poluotoka Kleka i hridi Lopata u ispred Neuma, koje Hrvatska ima već 672 godine, neće više pripadati našoj zemlji ako Sabor prihvati prijedlog Sanaderove Vlade, usvojen na sjednici 17. studenoga.
Ako Sabor prihvati prijedlog Vlade, po hitnom postupku će se ratificirati Ugovor o državnoj granici između RH i BiH koji su potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, te će Hrvatska ostati bez dijela državnog teritorija.
Ugovor je potpisan još 30. srpnja 1999. godine u Sarajevu, a sada ga Sanaderova Vlada želi ratificirati uz obrazloženje da će se "na taj način u potpunosti omogućiti nadzor državne granice, čime bi se ispunio jedan od glavnih sigurnosnih kriterija koje je pred Republiku Hrvatsku postavila Europska unija", piše Glas Istre.
Ugovor potpisan između Tuđmana i Izetbegovića ne uvažava avnojevske granice, po kojima granica BiH s južne strane poluotoka Kleka ide samim obalnim rubom. Ugovor je štetan za Hrvatsku jer se granica proteže sredinom Malostonskog zaljeva.
Zajednička državna granica, kako stoji u Ugovoru, određena je na temelju graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja SFRJ 1991. godine i uzajamnog priznanja dviju država iz 1992. godine. On predviđa da se državna granica na moru proteže središnjom crtom morskog prostora između kopna RH i kopna BiH, u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine.
Sam naziv Konvencije govori da se razgraničenje odnosi na države koje imaju more, što nije slučaj s BiH.
Glas Istre upozorava da se državna granica BiH na južnoj strani poluotoka Kleka protezala samim kopnenim rubom, ali da u Malostonskom zaljevu nije imala niti jedan četvorni milimetar mora, kao ni pravo plovidbe Malostonskim zaljevom.
Postojeće granično stanje datira iz 1333. godine kad su poluotok Pelješac i otočići Veliki školj i Mali Školj postali dijelom teritorija Dubrovačke komune, te sve do sada pripadali onoj državi čiji je zakonski sljednik Republika Hrvatska. Također je vrh nenastanjenog poluotoka Kleka, dug 800 metara i površine 40.220 četvornih metara, s pripadajućim morem na kojem je greben Lopata, postao dio Dubrovačke Republike 1399. godine, a po povijesnom slijedu sada je u sklopu RH.
Iako Ugovor naglašava da je jedno od polazišta Mišljenje broj 3 Arbitražnog povjerenstva Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, tzv. Badinterove komisije, koje se odnosi na političko-teritorijalno stanje zatečeno u vrijeme raspada SFRJ 25. lipnja 1991. godine, uočljiva je kontradiktornost njegovih odredaba.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati