SABORSKI klubovi zastupnika podržali su izvješće o radu državnih odvjetništava u 2004., no dok vladajući ističu da je stopa rasta kriminaliteta daleko povoljnija nego u zemljama u okruženju, oporba upozoravala na značajan porast najtežih kaznenih djela, izražavajući sumnju i u neovisnost odvjetništava.

"Izvršnoj vlasti prešlo je u naviku da javno izdaje naloge Državnom odvjetništvu i policiji", ustvrdila je Ingrid Antičević-Marinović (SDP), ocjenjujući da se "građani s pravom pitaju, ako se izdaju nalozi da se nešto pokrene, izdaju li se i da se nešto ne pokrene".

Alarmantim je ocijenila podatak o broju kaznenih djela s nepoznatim počiniteljima, koji se u proteklih pet godina gotovo udvostručio.

Upozorila je da je uglavnom riječ o brutalnim razbojništvima, te da "to govori o neefikasnosti policije, koja vrlo vješto svoju odgovornost prebacuje na pravosuđe, a najčešće na Državno odvjetništvo".

Ocijenila je i da je za rad USKOK-ova Odjela za analitičko praćenje kriminaliteta u državnom proračunu za iduću godinu predviđeno premalo novca, što, smatra, dovodi u rad njegovo ukupno funkcioniranje.

U Vladinu ocjenu da stanje kriminaliteta nije alarmantno, te da je Hrvatska sigurnija od zemalja u okruženju sumnja i Nikola Vuljanić (HNS), koji je ironično poručio da "na granicama moramo dizati šatore, kako bi mogli primiti sve izbjeglice koje će, bježeći pred kriminalom iz zapadnih zemalja, utočište potražiti u Hrvatskoj".

Damira Kajina (IDS) zabrinuo je podatak o ukupnom broju kaznenih prijava, po kojem je, kaže, kazneno prijavljen svaki 44. građanin.

Upozorio je i na manjak kadrova u državnim odvjetništvima, budući da na jednog odvjetnika dolazi 100 kaznenih i 200 građanskih predmeta.

Osvrćući se na rad odvjetništava vezan uz ratne zločine, Kajin je kazao kako je "očito da se vojnicima kupuju jednosmjerne karte za Haag, a nalogodavcima, političarima i novinarima - ništa".

Dražen Bošnjaković (HDZ) Odvjetništvo je pozvao na što skoriju nagodbu u građansko-upravnim sporovima, u kojima se od države potražuje ukupno 4,5 milijardi kuna.

"Nagodbama bi se eliminirao dio kamata i doprinijelo ugledu države, a ne učinimo li to, idućih bi se godina mogli suočiti s velikim problemom isplate", kazao je Bošnjaković.

Bajić: Hrvatska i dalje puno sigurnija od svojih susjeda

Stanje i kretanje kriminala u Hrvatskoj u 2004. nije bilo alarmantno, kako se može zaključiti iz medijskih napisa, Hrvatska je i dalje puno sigurnija država od svojih susjeda, izjavio je danas u Hrvatskom saboru glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.

Predstavljajući Izvješće o radu državnih odvjetništava u prošloj godini, Bajić je kazao da je zabilježen porast kriminala od dva posto (uglavnom imovinski delikti), što nije zabrinjavajuće, ali jest činjenica da raste broj nepoznatih počinitelja kaznenih djela - čak 47.499 kaznenih prijava podneseno je protiv nepoznatih osoba.

Po broju kaznenih djela, kao i ranijih godina, prednjači Istra, posebno područje Pule, a razloge tomu Bajić vidi u činjenici da je riječ o turističkom kraju i većina kriminala bilježi se u ljetna tri mjeseca.

Najviše kaznenih djela čini se u području imovinskog kriminala, a slijedi zlouporaba droga, te gospodarski kriminal.

Državna odvjetništva rješavaju većinu kaznenih prijava, a "zanemarivi" zaostaci, kaže Bajić, bit će vrlo brzo riješeni.

Na temelju prijava državnih odvjetništava, sudovi su podigli optužnice u 57,7 posto slučajeva, u 33,8 posto prijave su odbačene, a istraga je provedena u tek 8,4 posto slučajeva, što Bajić drži dobrim trendom u cilju rasterećenja sudova.

Dobre rezultate tužiteljstvo ima i u području kaznenih naloga kojih 81 posto završava bez prigovora, a sudske su odluke uglavnom osuđujuće, iako su odvjetništva, smatra Bajić, "možda nešto preblaga u odnosu na predloženo kažnjavanje".

Pohvalno je, dodaje, i to što je 87,1 posto svih optuženja lani završilo osuđujućom presudom, a nužnim smatra da se odvjetništva više žale na presude, budući da viši sudovi prihvaćaju polovicu tih žalbi.

Odvjetništva su radila na 220 tisuća građanskih i upravnih predmeta, teških oko 14 milijardi kuna - država potražuje 4,5 milijardi, a tužena je za 8,5 milijardi kuna.

Glavni državni odvjetnik ističe da USKOK još nije dovoljno zaživio, da se očekuje njegova veća uloga u narednom razdoblju - USKOK je lani podnio 104 prijave za ratni zločin, od toga 51 iz ranijeg razdoblja, donesene su 33 osuđujuće presude i 15 oslobađajućih, a Zakon o oprostu primijenjen je na 484 optuženika.

Podnio je 125 prijava zbog organiziranog kriminala te 156 zbog korupcije, ali sve je manji broj osuđenih za korupciju jer je, kaže Bajić, malo kvalitetnih prijava.

Pad od jedan posto bilježe kaznena djela vezana uz droge, ali, napominje, i dalje je 75 posto tih djela vezano za posjedovanje.

Neznatni porast od 0,6 posto bilježi gospodarski kriminal, ali raste broj osuđujućih presuda u tom području (82 posto).

Bajić ističe da je dobar rad tužiteljstva u području zaštite djece i maloljetnika lani zasjenio slučaj Brezovica, "gdje se odvjetništvo baš nije istaknulo".

Foto: Arhiva