54.145.117.60 US
 

Vladi najmanja podrška ikad, 32,5 posto ispitanika misli da su i Milanović i Kosor loši kandidati za premijera

KLJUČNI PODACI
  • I SDP i HDZ pali u odnosu na prošli mjesec
  • Od 2004. godine Vlada nikad nije imala tako slabu podršku
Piše: H.A.
ponedjeljak, 4.4.2011. 10:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Damjan Tadić/Cropix

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri dana travnja pokazuje vrlo zanimljive trendove u hrvatskoj političkoj areni. Doživljaj rada Vlade nikad nije bilo lošiji, potvrđena je i stranačka bipolarnost, ali uz pad potpore objema velikim strankama i izraženiji porast neodlučnih. Zadržana je i dalje stabilna prednost oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na sada vladajuću koaliciju. "Nesvrstane" stranke i nezavisne liste daleko ispod praga i većeg političkog utjecaja (Lesarovi laburisti, oba HSP-a, HSLS i HDSSB).

I SDP i HDZ pali u odnosu na prošli mjesec

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženom prednošću SDP-a, ali i sa slabijim rezultatom zabilježenim za obje stranke u odnosu na prošlomjesečno istraživanje. Osim ove dvije stranke, još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 29,2 posto građana/ki Hrvatske. HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,3 posto. Zanimljivo je da su u posljednjih šest mjeseci obje stranke zabilježile veliki pad potpore (SDP za 3,5 postotnih poena a HDZ za 4 postotka). 

HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,9 posto, dok je HSS zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1 posto. Naredne su se tri stranke zgusnule oko 3 posto (HSLS 3,2 posto, HSP 3,1 posto, HSU 3 posto).

Nakon prošlomjesečnog skoka Hrvatskih laburista stranka se ovaj mjesec otklizala na ispod 2 posto (1,9 posto). Oko jedan posto je nekoliko manjih stranaka i nezavisnih lista (HDSSB 1,3 posto; IDS 1,1 posto; Blok umirovljenici zajedno 1,1 posto; NL Milana Bandića 0,8 posto; Kerumova HGS 0,6 posto; Ladonja 0,4 posto). I dalje se bilježi vrlo visoki udio neodlučnih birača, a i visoka razina apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 40,4 posto (prema prošlomjesečnih 41,2 posto), a sada vladajuća 21,2 posto (prema 24,4 posto prije mjesec dana). Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama HSLS i HSP su zabilježili izbor od 3,3 posto, a Laburisti 2,8 posto.

Josipović i dalje najpozitivniji političar

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 47,1 posto izbora najpozitivniji je političar u zemlji, a na vrhu ljestvice doživljaja najpozitivnijeg političara u zemlji je od započinjanja predsjedničkog mandata. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski. Ovaj "nepolitičar s velikom političkom težinom" najpozitivniji je za 10,4 posto građana/ki (prema prošlomjesečnih 9,4 posto). Na trećem je mjestu Zoran Milanović s izborom od 5 posto (prošli mjesec 5,5 posto). Slijedi premijerka Jadranka Kosor koja je u istraživanju najpozitivnija politička osoba za 4,6 posto ispitanika/ca. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (4,1 posto), Dragutin Lesar (3,1 posto), Ruža Tomašić (1 posto), Andrija Hebrang (0,9 posto), Radimir Čačić (0,8 posto) te Damir Kajin (0,7 posto). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 87,7 posto građana/ki, a negativan za svega 6,3 posto. Zoran Milanović je pozitivan za 39,2 posto ispitanika/ca, a Jadranka Kosor za njih 22,4 posto. Slično je i s negativnim doživljajem gdje je J. Kosor negativna za 65,1 posto građana/ki, a Z. Milanović za 43,6 posto. 

Gospodarska kriza i Medikol najviše zanimali ispitanike

Tri su teme ovaj mjesec bile u središtu interesa hrvatskih građana/ki. Gospodarska kriza u užem smislu najčešća je tema za 29,1 posto ispitanika/ca, a gospodarske sadržaje "osnažuju" još dvije ekonomsko-socijalne teme – novo zaduženje RH za krpanje proračunskih 'rupa' za 11,3 posto; poskupljenje hrane i goriva (7 posto). Protuvladini prosvjedi facebook-ovaca, branitelja, umirovljenika druga je najčešće isticana tema i to za 16,9 posto ispitanika. Kostelićevo osvajanje Velikog kristalnog globusa najvažnija je tema za 16,6 posto. Prosvjedi seljaka i blokiranje cesta izbor su  6,1 posto ispitanika/ca. Afera Medikol za 27,6 posto građana/ki je najvažnija tema iz ožujka. Sve su ostale teme zabilježile znatno rjeđe izbore za događaj mjeseca.

Vladi najmanja podrška ikad

Vlada RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila najmanju podršku od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine. Svega 13,4 posto ispitanih podržava rad Vlade, uz tri četvrtine onih koji ne podržavaju njezinu politiku. Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz najslabije ocjene njezinoga rada, koja je za 0,1 poen slabija od prošlomjesečne rekordno niske ocjene (sada 1,87 prema prošlomjesečnih 1,88). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a 3,17 (ali je i ona slabija od one prije mjesec dana kad je iznosila 3,34). Birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju vrlo slabu ocjenu (svega 1,94 prema prošlomjesečnih 2,38), te su po ovom kriteriju sličniji biračima opozicijske koalicije. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,25; HDSSB 1,33; SDP 1,66; HSLS 1,67; HNS 1,69). Ovo potonuće podrške politici Vlade bit će vrlo velika prepreka normalnom funkcioniranju izvršne vlasti u ovoj godini, odnosno do najavljenih izbora krajem ove ili početkom iduće godine. U zemljama s duljom demokratskom tradicijom, ovakva bi situacija bila sasvim dovoljna za traženje nove izborne legitimacije.  

32,5 posto ispitanika misli da su i Milanović i Kosor loši kandidati za premijera  


Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 49,8 posto čelnik lijeve koalicije izbor je u 45,5 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 16,3 posto (prije mjesec dana 14,1 posto). Da su oboje loši kandidati smatra 32,5 posto ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 31,5 posto). Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije