OBRANA bivšeg načelnika Glavnog stožera Armije Bosne i Hercegovine generala Sefera Halilovića i nekadašnjeg zapovjednika obrane Srebrenice Nasera Orića suočena je s velikim poteškoćama u pribavljanju dokumenata nužnih za pripremu suđenja toj dvojici bošnjačkih časnika optuženih za ratne zločine zbog čega je Haaški tribunal (ICTY) morao izdati nalog vlastima Federacije BiH kojim ih je obvezao na suradnju s odvjetnicima.

Kako u ponedjeljak prenosi sarajevski "Dnevni avaz", pretresno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju zaduženo za postupak protiv umirovljenog generala Halilovića još 6. srpnja izdalo je nalog federalnim vlastima kojim je naložilo da se obrani osigura uvid u svu raspoloživu dokumentaciju.

Taj zahtjev odnosi se prvenstveno na arhiv nekadašnje federalne obavještajne službe (FOSS), sljednika bivše Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID), zapravo poratne bošnjačke obavještajne službe.

Svi ti dokumenti sada bi trebali biti u posjedu Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) koja je od proljeća preuzela ovlasti dotadašnjih entitetskih tajnih službi.

Ravnatelj OSA-e Almir Džuvo u pismu Tribunalu naveo je da će u cijelosti ispuniti ovaj zahtjev no nije poznato je li se to i dogodilo do 30. srpnja kada je istjecao rok.

Generala Halilovića Haaški tribunal sumnjiči da je kao tadašnji zapovjednik Armije BiH, među ostalim, odgovoran za ubojstva hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol počinjena 1993. godine.

Halilović se prije odlaska u Den Haag branio tvrdnjama kako ne snosi nikakvu odgovornost za ove zločine jer je zapovjedni lanac bio čvrsto u rukama tadašnjeg političkog vrha u Sarajevu i generala Rasima Delića.

On je također ustvrdio kako nitko u Sarajevu nije bio zainteresiran provesti istragu o zločinima počinjenim nad Hrvatima.

Halilović je iz Sarajeva u Den Haag ispraćen uz vidnu distanciranost službenih struktura.

U slučaju Nasera Orića, za kojega dio sarajevskih medija također drži kako predstavlja "žrtveno janje", odgovornost za opstruiranje obrane mogla bi ležati ponajprije na vlastima Tuzlanske županije.

Orićeva obrana, kako podsjeća "Avaz", bila je zainteresirana prvenstveno za arhiv iz 1992. i 1993. godine, kako bi time pojasnila upozorenja što su iz Srebrenice u Tuzlu stizala u tom razdoblju.

Unatoč svim naporima odvjetnika, u arhivima Tuzlanske županije pronađena je samo knjiga protokola.