Foto: FAH

VOĐA flamanskih nacionalista Bart De Wever pokrenuo je  raspravu o neovisnosti Flandrije rekavši da će njegova stranka opet intenzivno raditi na "osamostaljenju" te belgijske pokrajine u kojoj se govori nizozemski, što potiče bojazan od nove krize s Valoncima koji govore francuski.

Da bi u listopadu 2014. ušao u frankofonsku liberalnu vladu Charlesa Michela, Novi flamanski savez (N-VA) Barta De Wevera pristao je da do 2019. odgodi svoje institucijske zahtjeve.

Ta nacionalistička stranka koja je na parlamentarnim izborima u svibnju 2014. osvojila 32,5 posto glasova u Flandriji, u rujnu je imala potporu tek 27,5 posto govornika nizozemskog jezika, navodi se u anketi dnevnog lista La Libre Belgique. Istodobno su pristaše odcjepljenja iz Vlaams Belanga (krajnja desnica) koji su 2014. pali na 5,8 posto, porasli na 9,7 posto.

"Poštujemo naše obećanje (...) da ćemo načiniti stanku što se tiče osamostaljenja. No to ne znači da će flamanski pokret biti neaktivan", dodao je.

Bart De Wever (45), gradonačelnik Antwerpena, povjerio je dvama zastupnicima N-VA, Hendriku Vuyveu i Veerle Wouters zadaću da "okupe snage u stranci i izvan nje kako bi se povela rasprava o sljedećim koracima u osamostaljenju Flandrije" u kojoj živi 60 posto od 11 milijuna Belgijanaca.

"Bart De Wever želi gurnuti našu zemlju u još jednu krizu", upozorili su frankofonski pristaše centra, smjerajući na formiranje vlade nakon izbora 2010. koje je potrajalo 541 dan.

Zadnjih tjedana čelnici N-VA su zategnuli odnose s Valoncima. Regionalna ministrica bliska Weveru, Liesbeth Homans, izjavila je 6. siječnja kako se "nada" da do 2025. Belgija više neće postojati.