54.159.30.26 US
 

Vulgarna politika štednje: Vlada sprema radikalno smanjenje zaposlenih znanstvenika i asistenata

KLJUČNI PODACI
  • Sindikati ogorčeni novim Pravilnikom o izboru u znastvena zvanja
  • Vulgarna politika štednje
Piše: I.Ć., Media servis
utorak, 26.2.2013. 13:42
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: Duje Klarić (Cropix)

"PRAVILNIKOM propisane inozemne baze podataka o citiranosti i objavljivanju kao ključni kriterij znanstvene vrsnoće toliko su neprimjerene za humanističke i društvene znanosti da ne zavrjeđuju biti tek jedan u nizu, a kamoli ključni kriterij napredovanja. Njihovim nametanjem toliko se radikalno mijenjaju uvijeti da se znanstvenicima u tim područjima dovodi u pitanje mogućnost napredovanja u viša zvanja", naglašava se u priopćenju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u kojem se snažno kritizira  Pravilnik Nacionalnog vijeća za znanost o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. 
 
U priopćenju kojeg potpisuje Vilim Ribić i  Igor Radeka, potpredsjednik Sindikata znanosti, naglašava se da bi objavljivanjem ovakvog Pravilnika u Narodnim novinama trebao započeti još jedan udar na funkcioniranje znanstvenog sustava. 
 
Tako se najradikalnije promjene očekuju u društvenim i humanističkim znanostima za koje su predviđeni "posve neprimjereni kriteriji" iz prirodnih i tehničkih znanstvenih područja. Znanstvenici iz društvenih i humanističkih znanosti morat će tako svoje radove objavljivati u inozemstvu pod svaku cijenu, pa čak i onda kada njihov predmet istraživanja nije od interesa inozemnim znanstvenim krugovima ili je od interesa na sporadičnim mjestima. Dok je niz takvih disciplina, primjerice od etnologije, do dijelova nacionalne povijesti, glazbene umjetnosti ili književnosti, sociologije, kroatistike ostavljeno na milost i nemilost znanstvenoj birokraciji hipostaziranoj u ovome Pravilniku, dotle je pravna struka izuzeta iz međunarodnog vrednovanja, zahvaljujući svojim utjecajima u politici. Preciznije, izravno kod premijera. Druge struke nisu imale taj utjecaj, smatra Nezavisni sindikat znanosti. 
 
"Ovaj problem postaje tim veći kada se ima u vidu činjenica da postojeći Zakon o znanosti i visokom obrazovanju uvjetuje zadržavanje radnih mjesta zaposlenika u znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima obavezom napredovanja . To znači da svi oni koji ne ispune kriterije za izbor u više znanstveno zvanje na kraju drugog mandata (tj. nakon 10 godina provedenih u istom zvanju) dobivaju otkaz! Čak ako to novi Zakon i promijeni, koji se upravo usvaja na Saboru, ipak ostaje problem asistenata, koji nakon 6 godina provedenih u statusu asistenta i 3 godine u statusu višeg asistenta ostaju bez posla kada ne ispune uvjete za izbor u znanstveno zvanje",  stoji u priopćenju Sindikata. 
 
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kako se naglašava ovako pooštrenim i bitno promijenjenim kriterijima u društvenom i humanističkom znanstvenom području de facto se zadire u temeljne radno-pravne odnose. Prema tome nije riječ o stručnom, nego sindikalnom pitanju. 
 
"Postavlja se pitanje kome je to u interesu? Osobito sada, pred ulazak u Europsku uniju, kada se ionako otvara tržište radne snage, tako da će broj zainteresiranih za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta na hrvatskim institutima, fakultetima i sveučilištima značajno porasti", smatra Sindikat dodajući da su ovo vulgarni kriteriji koji su ovoga puta zagrnuti znanstvenom koprenom. 
 
"Radi se očito o nastavku drastičnih mjera štednje u sektoru obrazovanja i znanosti! U situaciji kada je proračun znanosti i obrazovanja toliko smanjen da ne može osigurati minimalna sredstva za normalno funkcioniranje sustava, očito se otpuštanjem zaposlenika iz najviših znanstvenih kategorija i radikalnim smanjenjem broja asistenata želi reducirati sredstva za znanstveni rad. Nekultivirana hrvatska politika nije u stanju sagledati pogubne posljedice takve „uštede“, a niti ju se to puno tiče", zaključuje se na kraju. 
 
"Riječ je o nečemu što je loše i pogrešno"

Potpredsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja,  Igor Radeka naglašava kako će znanstvenici iz područja društvenih i humanističkih znanosti svoje radove u inozemstvu morati objavljivati pod svaku cijenu, čak i kada predmet njihova istraživanja nije od interesa inozemnim znanstvenim krugovima.

"Tako da ćete vi zapravo kao kroatolog trebati nešto nužno objaviti u inozemstvu da biste bili relevantni, a budući da vam nitko kao kroatologu ništa takvoga neće objaviti, onda ćete vi raditi neku komparativnu analizu hrvatskog i engleskog jezika, ako biste eventualno išli u neki engleski časopis. Time ćete se baviti nečime što nije u fokusu znanstvenog interesa, a sa strane ćete ostaviti supstancijalne probleme jer za njih ne postoji prostor u inozemnim časopisima", poručuje Radeka.

Riječ je o specifičnim područjima i tako ih treba tretirati, a ne ih izjednačavati s kriterijima prirodnih i tehničkih znanosti. "Ovdje je radikalno promijenjen način prikazivanja znanstvenih rezultata do te mjere, da to u skoro vrijeme, nitko to neće moći ispuniti. S druge strane će marginalizirati domaću periodiku i općenito izdavaštvo iz tih područja, što će opet biti veliki udarac na mnoge sektore i teme će odvesti u potpunu marginu. Da tako kažem, u nebitne aspekte u odnosu na supstancijalne probleme, koji će na taj način ostati posve zanemareni. Riječ je o nečemu što je loše i pogrešno", naglašava Radeka.

Glavni problem, upozorava Radeka, je što se dovodi u pitanje napredovanje, posebice asistenata, s jedinim ciljem - rezanja troškova. "Bojimo se da je to i glavni razlog zbog čega su sve to skupa napravili jer kako vidimo, proračun puca, sredstva u našem sektoru su radikalno smanjena i ona su apsolutno nedovoljna za funkcioniranje sustava. Sada se na neki način, oduzimanjem iz prihoda zaposlenika sustava, žele alimentirati minimalni troškovi 'hladnog pogona', odnosno općenitog funkcioniranja sustava znanosti i visokog obrazovanja", kaže Radeka.

Problem je i jer postojeći Zakon o znanosti i visokom obrazovanju uvjetuje zadržavanje radnih mjesta zaposlenika u znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima, obvezom napredovanja. "To znači da oni koji ne ispune kriterije za izbor u više znanstveno zvanje na kraju drugog mandata, odnosno 10 godina provedenih u istom zvanju, dobivaju otkaz. Čak ako to novi Zakon i promijeni, ostaje problem asistenata, koji nakon 6 godina provedenih u statusu asistenta i 3 godine u statusu višeg asistenta, ostaju bez posla kada ne ispune uvjete za izbor u znanstveno zvanje", poručuju iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Zaključuju kako se postavlja pitanje kome je to u interesu, posebice kada se ulaskom u Europsku uniju otvara tržište radne snage kojim će broj zainteresiranih za radna mjesta na hrvatskim institutima, fakultetima i sveučilištima, značajno porasti.
Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije