Zagreb: U kazalištu Komediji izvedena prva hrvatska kajkavska opera "Otelo"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ANSAMBL zagrebačkoga gradskog kazališta "Komedija" izveo je večeras prvu hrvatsku kajkavsku operu "Otelo" u režiji Vida Baloga.
Glazbu za tu glazbenu tragikomediju u dva čina pod naslovom "Otelo ili mletački crnac iz Venecije" napisao je Gjuro Eisenhuth, tekst Julije Šenoa (prema Williamu Shakespeareu), a glazbenu i literarnu prilagodbu napravio je Silvio Foretić.
Uz zbor i orkestar kazališta "Komedija" kojima je ravnao Veseljko Barešić nastupili su Ivica Trumbić, Vid Balog, Davor Radić, Larisa Marak, Alen Ruško i Stjepan Franetović.
I dok poznata Shakespearova priča o crnom mletačkom vojskovođi Otelu koji se zaljubi u lijepu Desdemonu ima nesretan završetak, suprotno tomu, prva hrvatska kajkavska opera "Otelo" ima sretan kraj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Za taj sretan završetak zaslužna je pak vesela zagrebačka udruga "Kvak" koja je nastala u svibnju 1879. kada je dio zagrebačke gospode, koji se okupljao na redovitim druženjima u gostionici kraj Savskoga mosta, svojemu druženju odlučio priskrbiti i institucionalni okvir.
Ta vesela udruga koja, kako je zapisano "u svojih sastancih uz bezazlenu zabavu začinjenu pristojnom šalom podržava družtvenost, a unapredjava uljudbu", bila je otvorena i prema pridruženim članovima i simpatizerima.
Tako je jedan od pridruženih "kvakača" bio i skladatelj Gjuro Eisenhuth koji je, osim dosta vokalnih skladba, skupini "Kvak" darovao i prvu hrvatsku kajkavsku operu "Otelo".
To je djelo prvi put izvedeno 1884., a zatim 1886. prikazano i u "Kolu" na šaljivom koncertu s tombolom.
Više od jednog stoljeća poslije, odnosno 116 godina nakon što je prikazana u "Kolu", tu prvu do sada pronađenu kajkavsku operu, a riječ je o duhovitoj dosjetki koja je omeđila gotovo cjelokupni kajkavski opus, novomu je vremenu prilagodio maestro Silvio Foretić, a Hrvatski glazbeni zavod predstavio javnosti u svojoj produkciji u listopadu 2002.
U zagrebačkoj "Komedija" svi zainteresirani mogu vidjeti i poslušati sretnoga "Otela" još i sutra te 7. i 8. svibnja.
(Hina) ip mć
Glazbu za tu glazbenu tragikomediju u dva čina pod naslovom "Otelo ili mletački crnac iz Venecije" napisao je Gjuro Eisenhuth, tekst Julije Šenoa (prema Williamu Shakespeareu), a glazbenu i literarnu prilagodbu napravio je Silvio Foretić.
Uz zbor i orkestar kazališta "Komedija" kojima je ravnao Veseljko Barešić nastupili su Ivica Trumbić, Vid Balog, Davor Radić, Larisa Marak, Alen Ruško i Stjepan Franetović.
I dok poznata Shakespearova priča o crnom mletačkom vojskovođi Otelu koji se zaljubi u lijepu Desdemonu ima nesretan završetak, suprotno tomu, prva hrvatska kajkavska opera "Otelo" ima sretan kraj.
Ta vesela udruga koja, kako je zapisano "u svojih sastancih uz bezazlenu zabavu začinjenu pristojnom šalom podržava družtvenost, a unapredjava uljudbu", bila je otvorena i prema pridruženim članovima i simpatizerima.
Tako je jedan od pridruženih "kvakača" bio i skladatelj Gjuro Eisenhuth koji je, osim dosta vokalnih skladba, skupini "Kvak" darovao i prvu hrvatsku kajkavsku operu "Otelo".
To je djelo prvi put izvedeno 1884., a zatim 1886. prikazano i u "Kolu" na šaljivom koncertu s tombolom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Više od jednog stoljeća poslije, odnosno 116 godina nakon što je prikazana u "Kolu", tu prvu do sada pronađenu kajkavsku operu, a riječ je o duhovitoj dosjetki koja je omeđila gotovo cjelokupni kajkavski opus, novomu je vremenu prilagodio maestro Silvio Foretić, a Hrvatski glazbeni zavod predstavio javnosti u svojoj produkciji u listopadu 2002.
U zagrebačkoj "Komedija" svi zainteresirani mogu vidjeti i poslušati sretnoga "Otela" još i sutra te 7. i 8. svibnja.
(Hina) ip mć
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati