završen znanstveni skup o hrvatskoj historiografiji 20. stoljeća
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pred hrvatskim historiografima velika je istraživačka zadaća da ozbiljno i solidno znanstveno obrade ulogu iseljene Hrvatske u stvaranju neovisne hrvatske države, smatra Ivan Čizmić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Time će se odraditi i dug prema svim generacijama hrvatskih iseljenika, istaknuo je Čizmić u predavanju što ga je danas održao na znanstvenome skupu ´Hrvatska historiografija 20. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva´, koji je poslijepodne u Hrvatskomu novinarskom društvu (HND) u Zagrebu završio dvodnevni rad.
Znanstveni skup organizirao je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i dio je projekta ´Annales Pilar´ - godišnjih znanstvenih skupova toga instituta na kojima se obrađuju aktualne teme s područja društvenih znanosti.
Dvadesetak izlaganja podnijetih na skupu bit će objavljeni u cjelovitom obliku u zborniku Instituta Ivo Pilar i to u prvome dijelu dok će u drugome biti objavljena rasprava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tako će se, istaknuo je predsjednik Programskoga i organizacijskoga odbora Srećko Lipovčan, i hrvatska javnost moći bolje upoznati sa zanimljivom raspravom o složenim i često kontroverznim pitanjima vođenom na stručnoj razini i s iskazanom tolerancijom za različita mišljenja, jer je, dodao je, sam skup imao slabiju medijsku pozornost.
I ravnatelj Instituta Vlado Šakić smatra polemičnu akademsku raspravu posebnim doprinosom toga znanstvenog skupa koji je, istaknuo je, i svojevrstna javna deklaracija Instituta Pilar i njegovih znanstvenika.
Drugoga dana skupa bilo je riječi i o glagoljici kao historiografskome problemu što je bila tema izlaganja msgr. Mile Bogovića.
Podsjetivši da je glagoljica nastala kao odgovor na potrebe evangelizacije i opismenjivanja Slavena (Hrvata), istaknuo je da je njezina uporaba bila uvjetovana ne samo korisnošću u jednoj sredini već i političkim prilikama koje su postojale.
U 19. st, istaknuo je, glagoljica je postala politički problem jer su njezini tragovi u Dalmaciji i Istri svjedočili o višestoljetnom životu Hrvata na tim prostorima što pak nije odgovaralo probuđenim nacionalnim svijestima drugih naroda.
Predavanje Mirele Slukan Altić sa Zavoda za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju pod nazivom ´Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama´ bilo je i uvod u raspravu o toj temi.
Stajalište da su karte neizostavan dio svakoga političkog programa Slukan je potkrijepila s više primjera. Prvi od njih bila je karta koju je još 1873. napravio srpski kartograf Miloš Milojević a na kojoj su, rekla je, ´sve zemlje između Slovenije i Crnoga mora prikazana kao srpske zemlje u kojima, uz ostale, žive Srboslovenci i Srbohrvati te Srbobugari´. S tim u vezi, dodala je, važno je podsjetiti da je ta karta nastala prije Berlinskoga kongresa što je, istaknula je Slukan, česta podudarnost kada je riječ o pojavljivanju karata pred velike svjetske skupove na kojima se odlučuje o političkim granicama. I dok se to ´kako lagati kartama´ zapravo uvijek jednim dijelom oslanja na točne statističke podatke, Slukan je upozorila na tzv. kartografsku homogenizaciju temeljenu na kulturološkom sadržaju. A to se, istaknula je, odnosi i na zadnju kartu koju je prikazala a riječ je o karti ´Zapadna Slavonija: teritorij s većinskim srpskim stanovništvom´ koja je objavljena 1991.
Time će se odraditi i dug prema svim generacijama hrvatskih iseljenika, istaknuo je Čizmić u predavanju što ga je danas održao na znanstvenome skupu ´Hrvatska historiografija 20. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva´, koji je poslijepodne u Hrvatskomu novinarskom društvu (HND) u Zagrebu završio dvodnevni rad.
Znanstveni skup organizirao je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i dio je projekta ´Annales Pilar´ - godišnjih znanstvenih skupova toga instituta na kojima se obrađuju aktualne teme s područja društvenih znanosti.
Dvadesetak izlaganja podnijetih na skupu bit će objavljeni u cjelovitom obliku u zborniku Instituta Ivo Pilar i to u prvome dijelu dok će u drugome biti objavljena rasprava.
I ravnatelj Instituta Vlado Šakić smatra polemičnu akademsku raspravu posebnim doprinosom toga znanstvenog skupa koji je, istaknuo je, i svojevrstna javna deklaracija Instituta Pilar i njegovih znanstvenika.
Drugoga dana skupa bilo je riječi i o glagoljici kao historiografskome problemu što je bila tema izlaganja msgr. Mile Bogovića.
Podsjetivši da je glagoljica nastala kao odgovor na potrebe evangelizacije i opismenjivanja Slavena (Hrvata), istaknuo je da je njezina uporaba bila uvjetovana ne samo korisnošću u jednoj sredini već i političkim prilikama koje su postojale.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U 19. st, istaknuo je, glagoljica je postala politički problem jer su njezini tragovi u Dalmaciji i Istri svjedočili o višestoljetnom životu Hrvata na tim prostorima što pak nije odgovaralo probuđenim nacionalnim svijestima drugih naroda.
Predavanje Mirele Slukan Altić sa Zavoda za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju pod nazivom ´Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama´ bilo je i uvod u raspravu o toj temi.
Stajalište da su karte neizostavan dio svakoga političkog programa Slukan je potkrijepila s više primjera. Prvi od njih bila je karta koju je još 1873. napravio srpski kartograf Miloš Milojević a na kojoj su, rekla je, ´sve zemlje između Slovenije i Crnoga mora prikazana kao srpske zemlje u kojima, uz ostale, žive Srboslovenci i Srbohrvati te Srbobugari´. S tim u vezi, dodala je, važno je podsjetiti da je ta karta nastala prije Berlinskoga kongresa što je, istaknula je Slukan, česta podudarnost kada je riječ o pojavljivanju karata pred velike svjetske skupove na kojima se odlučuje o političkim granicama. I dok se to ´kako lagati kartama´ zapravo uvijek jednim dijelom oslanja na točne statističke podatke, Slukan je upozorila na tzv. kartografsku homogenizaciju temeljenu na kulturološkom sadržaju. A to se, istaknula je, odnosi i na zadnju kartu koju je prikazala a riječ je o karti ´Zapadna Slavonija: teritorij s većinskim srpskim stanovništvom´ koja je objavljena 1991.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati