Zijevanje je zarazno i čimpanzama
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KAD Ai, 27-godišnji čimpanza iz zapadnoga Japana, vidi druge čimpanze da zijevaju, on zabaci glavu i ubrzo zijevne tako da mu se vidi ružičasta unutrašnjost usta.
"To je još jedan dobar primjer sličnost između nas i čimpanza", kaže za agenciju Associated Press Tetsuro Matsuzawa, profesor na istraživačkome institutu za primate sveučilišta u Kyotu koji je sudjelovao u japanskoj studiji.
Rezultati istraživanja objavljeni su u ovomjesečnom izdanju britanskoga online časopisa The Royal Society Biology Letters. Prema njima, od šest promatranih čimpanza, dvije su očito učestalo zijevale reagirajući na snimke zijevanja drugih čimpanza.
Tri mlade čimpanze s majkama uopće nisu reagirale a tuđe zijevanje, kaže se u studiji. Nijedna čimpanza nije zijevnula na slike drugih čimpanza koje samo otvaraju usta, što je slično ljudskom ponašanju, kaže Matsuzawa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kad ljudi gledaju snimku zijevanja, reagiraju zijevanjem, ali za djecu do pete godie zijevanje, čini se, nije zarazno, dodaje.
Zarazno zijevanje smatra se posljedicom empatije koja zahtijeva napredan intelekt, zaključuje studija. Prije se vjerovalo da je zijevanje zarazno samo starijim ljudima jer mala djeca i životinje nisu dovoljno intelektualno razvijene.
No nova studija pokazuje da i čovjekoliki majmuni mogu imati visoku razinu empatije. Matsuzawa kaže da je idući korak u istraživanju provjeriti je li čimpanzama zarazno i ljudsko zijevanje, a predviđa se da će rezultati potvrditi tu slutnju.
"Ljudi snažno vjeruju u našu različitost", kaže Matsuzawa. "Ali objektivno, mi smo primati".
"To je još jedan dobar primjer sličnost između nas i čimpanza", kaže za agenciju Associated Press Tetsuro Matsuzawa, profesor na istraživačkome institutu za primate sveučilišta u Kyotu koji je sudjelovao u japanskoj studiji.
Rezultati istraživanja objavljeni su u ovomjesečnom izdanju britanskoga online časopisa The Royal Society Biology Letters. Prema njima, od šest promatranih čimpanza, dvije su očito učestalo zijevale reagirajući na snimke zijevanja drugih čimpanza.
Tri mlade čimpanze s majkama uopće nisu reagirale a tuđe zijevanje, kaže se u studiji. Nijedna čimpanza nije zijevnula na slike drugih čimpanza koje samo otvaraju usta, što je slično ljudskom ponašanju, kaže Matsuzawa.
Zarazno zijevanje smatra se posljedicom empatije koja zahtijeva napredan intelekt, zaključuje studija. Prije se vjerovalo da je zijevanje zarazno samo starijim ljudima jer mala djeca i životinje nisu dovoljno intelektualno razvijene.
No nova studija pokazuje da i čovjekoliki majmuni mogu imati visoku razinu empatije. Matsuzawa kaže da je idući korak u istraživanju provjeriti je li čimpanzama zarazno i ljudsko zijevanje, a predviđa se da će rezultati potvrditi tu slutnju.
"Ljudi snažno vjeruju u našu različitost", kaže Matsuzawa. "Ali objektivno, mi smo primati".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati