Foto: Shutterstock

PRETEŽNO sunčano bilo je u dosadašnjem dijelu tjedna, u nekim krajevima bit će još i sutra, ali ne i u nedjelju, pa ni u sljedećem tjednu.

Pritom će temperatura zraka uglavnom biti viša nego prošlih dana – sutra osobito najviša dnevna, zatim vjerojatno i najniža, ali to još ne znači da je zimi kraj! Dapače, piše Zoran Vakula za Meteo kutak HRT-a.

Južina pa nove oborine!

Nakon ovotjednog razdoblja stabilna vremena i pretežno sunčana, već sutra će u većini Hrvatske biti oblačnije, ponegdje već uz slabe oborine, koje se u višem gorju mogu smrzavati u dodiru s podlogom.

Zamjetniju promjenu vremena neki su već počeli osjećati, a vidljiva je i po ponovno znatnijem padu tlaka. Srećom, ne i onako naglom, kakav je bio potkraj siječnja, kada se u samo dva dana strmoglavio za oko 45 hPa, pri čemu je u mnogim mjestima bio oko 975 hPa - među najnižima ikada izmjerenim na ovim prostorima.

Sada nam se događa slično, ali ipak ne tako naglo i duboko. Primjerice u Zagrebu je u srijedu oko podneva atmosferski tlak zraka sveden na morsku razinu bio oko 1042 hPa, a u nedjelju ujutro vjerojatno će biti oko 1005 hPa.

Pritom će već sutra jačati i vjetar – jugozapadni i južni u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, te posebice jugo na srednjem i južnom Jadrana, gdje će u nedjelju biti i olujno, na udare i orkansko. I jake i olujne bure će ponovno biti, u nedjelju najprije na sjevernom Jadranu, a tijekom sljedećega tjedna vjerojatno i južnije.

Hladno – toplo

Velikim promjenama različitih meteoroloških elemenata u veljači se ne treba čuditi - ni u smjeru i brzini vjetra, ni u tlaku, ni u temperaturi zraka. Primjerice, razlika apsolutno najviše i najniže temperature izmjerene tijekom veljače u primjericu Gospiću je čak 54°C – najniža je bila -33,5°C a najviša +20,1°C. Samo malo manje, 50°C, do sada je zabilježeno u Ogulinu, Slavonskome Brodu, Varaždinu i Zagreb Maksimiru, a najmanja je razlika 25°C u Makarskoj i Malom Lošinju te 22°C na Lastovu.

U ovogodišnjoj veljači razlika je bila i ostat će manja, ne samo od rekordno izmjerene u različitim godinama, nego i od one izmjerene u jednoj godini. U Zagrebu, u Maksimiru, primjerice, apsolutno najniža temperatura zraka izmjerena u veljači je -27,3°C, iz 1956. godine, a najviša 22,2°C izmjerena 2008. godine. U jednoj godini do sada je rekordna razlika bila 2012. godine – 9. veljače -17,1°C, a 29. veljače 18,3°C.

Biometeorološka, peludna...

Osim prognoza biometeoroloških prilika, već danas, te posebice sutra sve nepovoljnijih, a koje, između ostaloga, uključuju i promjene temperature i tlaka, i koje već godinama redovito izrađuju biometeorologinje DHMZ-a u suradnji sa stručnjacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“, u ovome su tjednu aktualne postale i peludne prognoze jer je u većini Hrvatske koncentracija peluda drveća velika, pri čemu na Jadranu prevladava pelud čempresa, a u unutrašnjosti johe i visokoalergene lijeske.

Sezonska...

Mnogi sa zanimanjem prate i sezonske prognoze, iako znatno manje pouzdane. No, i one su većinom prilično kvalitetne, barem za neke meteorološke elemente, ponajprije za temperaturu zraka, a očekivano rjeđe za količinu oborine.

Premda veljača još nije gotova, već sada se može reći kako će se prognoze DHMZ-a za ovu zimu ostvariti i za temperaturu i za oborinu. Ocjene zime (prosinac - veljača) kolega klimatologa vrlo će vjerojatno za većinu Hrvatske biti „topla“ i „vrlo topla“ te „normalna“ i „kišna“. A prognoze za proljeće?

Nove poplave? Možda, ali...

Senzacionalističke najave poplava tijekom proljetnih mjeseci u našem dijelu Europe, koje su se prošlih dana mogle naći na mnogobrojnim internetskim portalima, valja uzeti s oprezom.

Ne samo zato što su u pitanju dugoročne prognoze, nego još više zbog znatno različitih izračuna srednje sezonske temperature, ukupne količine oborine i drugih meteoroloških elemenata koji su dostupni iz službenih meteoroloških institucija, kao što su Meteo službe Velike Britanije i Japana, Europskog meteorološkog centra sa sjedištem u Readingu, te posebice Klimatskog centra Svjetske meteorološke organizacije za jugoistočnu Europu, a i mnogima popularnog Instituta IRI iz SAD-a, koji također dugi niz godina objavljuje višemjesečne vremenske prognoze.

Službena sezonska prognoza DHMZ-a, koja se temelji na analizi većine izračuna spomenutih institucija, uskoro će biti vidljiva na www.meteo.hr i prema njoj će vrlo vjerojatno razdoblje ožujak-svibanj biti diljem Hrvatske toplije od klimatološkog srednjaka ili najmanje prosječno toplo, s količinom oborine većinom oko prosjeka, pa čak i manjom.

Naravno, to ne znači da poplave nisu moguće, ali ne zbog velike količine oborine tijekom sljedeća tri mjeseca, nego zbog kombinacije novih oborina i topljenja snijega, kojeg još uvijek ima i još će ponegdje padati sljedećih dana; te zbog natopljenog tla - manje u prošlom mjesecu i tromjesečju, a više kada se analiziraju dugotrajnija razdoblja od 6 mjeseci, te posebice posljednjih 12 i 24; a i zbog kiše koje povremeno može biti i u obliku obilnijih pljuskova.

Vozači – oprez!

A njih će gotovo sigurno biti u ovotjednu nedjelju, osobito na Jadranu i područjima uz njega. Poteškoće u prometu na moru i obali jamačno će prouzročiti i vjetar, a planirate li putovanje kroz gorsku Hrvatsku - ne zaboravite na zimsku opremu, ne samo zbog zakona i propisa. U nedjelju navečer, te posebice sredinom sljedećega tjedna, vjerojatnost povremenog padanja snijega znatno se povećava i u nizinama sjeverne Hrvatske.