Znanstvenici odredili strukturu umjetnih antitijela
Tekst se nastavlja ispod oglasa
DVIJE neovisne skupine znanstvenika uspjele su odrediti strukturu umjetnog antitijela, a o rezultatima tih biotehnoloških studija izvijestili su u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Science.
Budući da je proizvodnja prirodnih antitijela skupa, sintetična bi antitijela mogla predstavljati financijski povoljnu alternativu.
Antitijela su sastavni dio imunološkog sustava koji prepoznaje uzročnika bolesti vežući se za njega. Pri tome je svako antitijelo specijalizirano za određenu stranu molekulu tzv. antigen. Antitijela se zato često koriste u istraživanju, kako bi se mogla dokazati prisutnost neke molekule.
Paer Nordlung i njegovi kolege s Odsjeka za biokemiju stockholmskog Sveučilištu odredili su strukturu sintetičnih antitijela ZSPA-1, koristeći tehniku rendgenskih zraka, koja je učinila vidljivim redoslijed pojedinih atoma u molekuli. Znanstvenici pod vodstvom Torleifa Haerda iz stockholmskog Kraljevskog instituta za tehnologiju koristili su se tzv. spektroskopijom magnetskom rezonancom pomoću koje bi se također mogli snimati pojedini atomi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obje su skupine dobile iste rezultate.
Do sada su se doduše mogle proizvoditi različite vrste umjetnih antitijela o čijoj se strukturi malo znalo, kao i o tome kako se vežu uz pripadajući antigen. Sad kad su te osobine poznate, moglo bi se u budućnosti ciljano proizvoditi umjetna antitijela.
Budući da je proizvodnja prirodnih antitijela skupa, sintetična bi antitijela mogla predstavljati financijski povoljnu alternativu.
Antitijela su sastavni dio imunološkog sustava koji prepoznaje uzročnika bolesti vežući se za njega. Pri tome je svako antitijelo specijalizirano za određenu stranu molekulu tzv. antigen. Antitijela se zato često koriste u istraživanju, kako bi se mogla dokazati prisutnost neke molekule.
Paer Nordlung i njegovi kolege s Odsjeka za biokemiju stockholmskog Sveučilištu odredili su strukturu sintetičnih antitijela ZSPA-1, koristeći tehniku rendgenskih zraka, koja je učinila vidljivim redoslijed pojedinih atoma u molekuli. Znanstvenici pod vodstvom Torleifa Haerda iz stockholmskog Kraljevskog instituta za tehnologiju koristili su se tzv. spektroskopijom magnetskom rezonancom pomoću koje bi se također mogli snimati pojedini atomi.
Obje su skupine dobile iste rezultate.
Do sada su se doduše mogle proizvoditi različite vrste umjetnih antitijela o čijoj se strukturi malo znalo, kao i o tome kako se vežu uz pripadajući antigen. Sad kad su te osobine poznate, moglo bi se u budućnosti ciljano proizvoditi umjetna antitijela.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati