54.144.194.161 US
 

Znanstvenici predlažu zaštitni pokrivač za snjegove Kilimandžara

Piše:
četvrtak, 27.11.2003. 19:49
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

PROSLAVLJENA ledena kapa najvišega vrha Afrike mogla bi za dvadeset godina nestati, a s njom i jedinstven izvor podataka za znanstvenike.

Znanstvenik iz Zimbabvea vjeruje da se ledeni vrh može spasiti ako se pokrije divovskim "zavojem", piše Science.

Tanzanijski vrh Kilimandžaro nije samo golema turistička atrakcija i nacionalni simbol. Njegov ledeni vrh stvarao se tisućljećima i bilježi povijest klimatskih promjena u Istočnoj Africi.

"Nestane li, izgubit ćemo doista vrijedne informacije o klimi nedavne prošlosti", kaže klimatolog i rođeni Zimbabveanac Euan Nisbet s Kraljevskoga sveučilišta Holloway u Londonu.

Ekspedicija na Kilimandžaro 2000. otkrila je samo 2,2 četvorna kilometra leda na vrhu - 80 posto manje nego 1912. Do 2020. vrh će biti gola stijena nastavi li led nestajati ovim tempom, kaže Lonnie Thompson, vođa ekspedicije i geolog sa sveučilišta Ohio u Columbusu.

Thompsonova je ekipa skupljala ledene slojeve koji čuvaju arhivu afričke klime u zadnjih 11.700 godina, jedinu takvu arhivu.

Iako je lako za nestanak ledenoga vrha okriviti globalno zagrijavanje, istraživači misle da je vjerojatniji krivac uništavanje šuma u podnožju planine. Bez vlažnosti koju daje šuma, nekad vlažni vjetrovi postaju suhi. Budući da ga više ne zapuhuje vlažan vjetar, led se na snažnom ekvatorijalnome suncu topi.

Pošumljavanje je najbolje dugoročno rješenje, ali stabla neće rasti dovoljno brzo da spase led, tvrdi Nisbet. Potreban je privremeni zavoj. "Najlogičnije i najlakše bilo bi prekriti ga bijelim platnom da odbija sunčevu svjetlost i ublaži vjetar", kaže znanstvenik.

Bijelo sintetsko platno obješeno preko 30-metarske ledene stijene s rubova koje voda najviše hlapi, pomoglo bi, misli Nisbet.

No drugi su znanstvenici skeptični. "Tako vjerojatno ne bismo dobili puno vremena", kaže Thompson. "Ja mislim da će ledenjaci nestati ma što mi učinili. Priroda je snažna sila i kad se jednom pokrene, teško ju je zaustaviti".

"Moguće je da još i ubrzamo nestanak ledenjaka", upozorava klimatolog Doug Hardy sa Sveučilišta u Massachusettsu.

Iako bi pokrivač odbijao većinu sunčeve energije, toplina bi prodirala i ostajala zarobljena unutra. Pokrivač bi se tada ponašao kao deka i ubrzao otapanje.

Procjenjuje se da bi za pokrivanje rubova leda trebao pokrivač od pedeset do stotinu tona, da ne spominjemo napor koji bi trebalo uložiti da ga netko i postavi na planinu, kaže Hardy i zaključuje da bi bilo bolje ta sredstva potrošiti na skupljanje novih uzoraka leda.

No za siromašnu Tanzaniju i Afriku nisu ugroženi samo podaci o klimi, kaže Nisbet. "Snjegovi Kilimandžara simbol su cijele Afrike", kaže i dodaje: "Tanzanija se doista trudi zaštititi svoju prirodnu baštinu i ako se nešto može učiniti, zaslužila je pomoć".

(Hina) vm dgk

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije