Jesu li naši preci bili lovci ili samo ´strvinari´?

Piše:
nedjelja, 12.1.2003. 10:01
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Sposobnosti čovjekovih predaka da love divlje životinje možda ipak nisu toliko bitno utjecale na nevjerojatnu eksploziju evolucije ljudskog roda na početku ledenog doba prije gotovo dva milijuna godina.

Umjesto muškarca-lovca, sila koja je gurala evoluciju možda je zapravo bila žena-sakupljačica hrane, pri čemu su i majke i bake odigrale veliku, vitalnu ulogu.

Antropolozi već četrdeset godina misle da je bogato, hranjivo meso - koje su donosili lovci - odigralo ključnu ulogu u razvoju ljudske vrste.

Scenarij lova uključivao je i stvaranje obiteljskih skupina, u kojima su muškarci lovili dok su žene skupljale biljke i brinule se za djecu, što je poslije obilježilo i socijalnu evoluciju ljudske vrste.

Ova uvriježena slika nije točna po nekoliko točaka. Za početak, naši praočevi vjerojatno nisu meso donosili obitelji. Većina dokaza o lovu afričkog Homo Erectusa dolazi s arheoloških nalazišta u kojima su arheolozi pronašli životinjske kosti, ali i primitivno kameno oruđe. Većina tih nalazišta, međutim, nalazi se blizu rijeka, na mjestima gdje su se okupljale divlje životinje.

´To sigurno nisu mjesta gdje su se naši preci provodili noći´, misli James O´Connell, antropolog sa sveučilišta Utah u Salt Lake Cityju.

On smatra da ta nalazišta predstavljaju privremena boravišta ljudi - gdje su se skupine okupljale oko mrtvih životinja.

Osim toga, ´lovci´ vjerojatno nisu stvarno lovili. Na većini pronađenih kostiju otkriveni su tragovi primitivnog kamenog oruđa i životinjskih zuba, što pokazuje da naši preci nisu doista lovili, nego da su druge divlje životinje tjerali od ubijene životinje. To stajalište danas dijeli i sve veći broj paleoantroploga, a sve to upućuje na činjenicu da su naši preci, zapravo, bili neka vrsta ´strvinara´, a ne lovaca.

Ako se, dakle, očevi nisu brinuli da njihova djeca jedu mesu, to znači da su se za svakodnevnu prehranu morale pobrinuti majke, ili možda bake. Znanstvenici čak vjeruju da su se za prehranu djece brinule starije žene, a na taj su način mlade žene brže ponovno zatrudnjele.

Evolucija se tako pobrinula i za duži životni vijek, koji je usko povezan i s kasnijim sazrijevanjem. I odjednom se sve velike promjene u povijesti ljudskog roda objašnjavaju traženjem hrane, a ne lovom, kao što je većina znanstvenika dosad vjerovala.

Vezano
Vijesti  |  Tagovi
  • Nema vezanih vijesti

Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan

Najnovije