Kako je Asklepijev kult ušao u Dubrovnik
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tragovi kulta Asklepija (Eskulapa), starogrčkog, kasnije starorimskog boga liječništva, mogu se i danas pronaći na dubrovačkom području, pa tako, naravno, i u samom Dubrovniku. L
Asklepije se prema mitu rodio u XII. stoljeću prije Krista u Epidauru na obali Argolide, a bio je prvi pravi liječnik. Bjaše sin Apolonov, te, među ostalim, otac Higijeje - boginje higijene, i Panakeje, boginje terapije. Asklepiju su bili posvećeni brojni hramovi - asklepioni. Kult mu se proširio kasnije na područje Rima gdje je nazivan Eskulapom, stoji u ogledu dr. Vladimira Dugačkog u Liječničkim Novinama. Znamenje mu je bilo zmija ovijena oko štapa što je i danas simbol medicine.
Jedna od grčkih kolonija koja je slavila Asklepija bila je već u IV. stokljeću p.n.e. Epidaur (današnji Cavtat) koja je i dobila ime po Asklepijevu rodnom gradu. Među ostalim, na brdu Snježnici kod Cavtata nalazi se pećina Šipun, u narodu poznata kao Eskulapova špilja. Dubrovački kulturni povjesnik F. M. Appendini dao je na ulazu u špilju uklesati natpis: Pećinski stan zmaja Eskulapova, 1801.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U samom gradu Dubrovniku na najjužnijem kapitelu trijema Kneževa dvora nalazi se Asklepijev (Eskulapov) lik. Na stupu s Eskulapovim kapitelom nalaze se latinski stihovi u heksametru posvećeni Eskulapu humaniste Ciraca dAncona, a koje je prepjevao povjesnik medicine Vladimir Bazala.
Asklepije se prema mitu rodio u XII. stoljeću prije Krista u Epidauru na obali Argolide, a bio je prvi pravi liječnik. Bjaše sin Apolonov, te, među ostalim, otac Higijeje - boginje higijene, i Panakeje, boginje terapije. Asklepiju su bili posvećeni brojni hramovi - asklepioni. Kult mu se proširio kasnije na područje Rima gdje je nazivan Eskulapom, stoji u ogledu dr. Vladimira Dugačkog u Liječničkim Novinama. Znamenje mu je bilo zmija ovijena oko štapa što je i danas simbol medicine.
Jedna od grčkih kolonija koja je slavila Asklepija bila je već u IV. stokljeću p.n.e. Epidaur (današnji Cavtat) koja je i dobila ime po Asklepijevu rodnom gradu. Među ostalim, na brdu Snježnici kod Cavtata nalazi se pećina Šipun, u narodu poznata kao Eskulapova špilja. Dubrovački kulturni povjesnik F. M. Appendini dao je na ulazu u špilju uklesati natpis: Pećinski stan zmaja Eskulapova, 1801.
U samom gradu Dubrovniku na najjužnijem kapitelu trijema Kneževa dvora nalazi se Asklepijev (Eskulapov) lik. Na stupu s Eskulapovim kapitelom nalaze se latinski stihovi u heksametru posvećeni Eskulapu humaniste Ciraca dAncona, a koje je prepjevao povjesnik medicine Vladimir Bazala.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati