Majmuni dijele hranu s drugima samo da ih više ne gnjave
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JESTE li ikad dali prijatelju griz sendviča samo da vas prestane gnjaviti i moljakati za komadić? Niste jedini: čimpanze i drugi majmuni dijele hranu iz istog razloga, piše časopis Nature.
Pitanje zašto životinje daju hranu drugima vrlo je zamršeno. Prijašnje su teorije tvrdile da velikodušne životinje mogu kasnije imati koristi od slične ljubaznosti.
Međutim, teorija o prestanku gnjavaže i moljakanja nudi jednostavnije objašnjenje, smatra Jeffrey Stevens, koji je studiju proveo na Sveučilištu u Minnesoti.
I "žicar" i darovatelj imaju interese: prvi dobije hranu, a drugi - mir.
Stevens je stavio čimpanze (Pan troglodytes) ili majmune (Saimiri boliviensis) u kavez i dao im obrok voća. U susjednom je kavezu bio gladan pripadnik iste vrste.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Primati rijetko pružaju hranu kroz rešetke gladnom prijatelju u susjednom kavezu. Međutim, ako je pregrada otvorena (što gladnoj životinji daje mogućnost da moli, krade ili se bori za hranu) doći će do podjele hrane.
Baš kao kad roditelj kupi djetetu igračku samo da ga ušutka, rekao je Stevens. "To je sebičan način prekidanja neprestane gnjavaže", kazao je.
Teorija o gnjavaži mogla bi objasniti mnoge primjere ljudske "velikodušnosti", tvrdi Stevens. Međutim, on vjeruje da ljudi ipak mogu biti doista velikodušni i milosrdni.
Pitanje zašto životinje daju hranu drugima vrlo je zamršeno. Prijašnje su teorije tvrdile da velikodušne životinje mogu kasnije imati koristi od slične ljubaznosti.
Međutim, teorija o prestanku gnjavaže i moljakanja nudi jednostavnije objašnjenje, smatra Jeffrey Stevens, koji je studiju proveo na Sveučilištu u Minnesoti.
I "žicar" i darovatelj imaju interese: prvi dobije hranu, a drugi - mir.
Stevens je stavio čimpanze (Pan troglodytes) ili majmune (Saimiri boliviensis) u kavez i dao im obrok voća. U susjednom je kavezu bio gladan pripadnik iste vrste.
Primati rijetko pružaju hranu kroz rešetke gladnom prijatelju u susjednom kavezu. Međutim, ako je pregrada otvorena (što gladnoj životinji daje mogućnost da moli, krade ili se bori za hranu) doći će do podjele hrane.
Baš kao kad roditelj kupi djetetu igračku samo da ga ušutka, rekao je Stevens. "To je sebičan način prekidanja neprestane gnjavaže", kazao je.
Teorija o gnjavaži mogla bi objasniti mnoge primjere ljudske "velikodušnosti", tvrdi Stevens. Međutim, on vjeruje da ljudi ipak mogu biti doista velikodušni i milosrdni.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati