Nova otkrića o ljudskoj inteligenciji

Piše:
nedjelja, 23.2.2003. 10:28
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Nova otkrića o ljudskoj inteligenciji LJUDSKA inteligencija je poput žongliranja, pri čemu najpametniji žongleri koriste posebna područja mozga kako bi se oduprli ometanju i usmjerili pažnju na najvažnije informacije, piše časopis Nature Neuroscience.

Znanstvenici koje je predvodio psiholog dr. Jeremy R. Gray sa Sveučilišta Washington u Saint Louisu promatrala je uz pomoć magnetske rezonancije mozak ispitanika pri obavljanju zamršenih intelektualnih zadataka.

Sudionici istraživanja morali su zapamtiti tri riječi, a svakih nekoliko sekundi morali su nizu dodavati novu riječ i izbacivati najstariju riječ iz niza. Prije izbacivanja najstarije i dodavanja najnovije riječi, morali su reći slaže li se nova riječ s najstarijom.

Znanstvenici bi im povremeno namjerno davali ´mamce´ za izazivanje pogreške, u obliku novih riječi koje se ne slažu s najstarijom nego sa sljedećom, a ispitanici su poslije i priznali da im je to najviše odvlačilo pažnju.

Znanstvenici su u tom pokusu uspjeli utvrditi koja su područja mozga važnija za korištenje fluidne inteligencije.

U istraživanju je sudjelovalo 48 ispitanika. Svi su bili zdravi, dešnjaci i izvorni govornici engleskoga jezika, u dobi od 18 do 37 godina. Svaki je ispitanik najprije dobio standardni test za utvrđivanje fluidne inteligencije, a zatim su rješavali zadaće pri čemu im je mozak promatran uz pomoću magnetske rezonancije. Svakom se zadaćom provjeravalo tzv. kratkotrajno pamćenje, poznatije pod nazivom ´radna memorija´.

Utvrđeno je da osobe s višom fluidnom inteligencijom imaju veću aktivnost u nekoliko područja mozga, među kojima su prednji čeoni i parijetalni korteks. Drugim riječima, zadaci su izazvali aktivnost u cijelome mozgu, ali je najjača aktivnost, povezana s fluidnom inteligencijom, zabilježena tijekom ispitivanja u kojima su ´bacani mamci´.

Iako rezultati donose nove spoznaje o djelovanju fluidne inteligencije, znanstvenici naglašavaju da način na koji ljudi postupaju u određenim situacijama ovisi o zamršenim interakcijama mnogih sposobnosti. Tako npr. u ovome istraživanju nije posvećena pozornost svim aspektima fluidne inteligencije, a nisu uzeti u obzir ni drugi oblici inteligencije. Pri tome treba naglasiti da su bitni i osjećaji i motivacija. Rezultati drugih pokusa upozoravaju na mogućnost da fluidna inteligencija nije stalna, nego da se može i povećati.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi

Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan

Najnovije