Potpuna kontrola mozga - lijekovi budućnosti
Foto: St. Jude Medical, North East Vision Magazine
PRČKANJE po mozgu i igranje sa sjećanjima za prosječnog čovjeka spada u znanstvenu fantastiku koliko i u među najveće strahove. Iako se ovdje ne radi o operacijama, već o lijekovima, posljedice, ili bolje rečeno rezultati, mogu biti nevjerojatne. Pogledajmo nekoliko najnovijih lijekova koji bi u budućnosti trebali pomoći pri liječenju raznih problema vezanih uz mozak.
Vraćanje izblijedjelih sjećanja s ruba zaborava
Supstance koje se koriste za pranje mozga ili bolje pamćenje već postoje, no što sa sjećanjima koja su već praktički nestala? Kako se prisjetiti nekoga ili nečega otprije nekoliko desetljeća? Znanstvenici su u mozgu otkrili enzim koji utječe na dugotrajno pamćenje, nazvan PKMzeta. Povećanje razine tog enzima može rezultirati boljim prisjećanjem i to neovisno o razini tog enzima u trenutku kad se upamćena situcija odvijala. Pokusi su zasad uspješni, ali na štakorima. Ukoliko se pokaže da isti postupak djeluje i na ljudima, novi bi lijek riješio problem gubitka pamćenja uzrokovanog starenjem
Tlo s Uskršnjeg otoka liječi Alzheimera
Nevjerojatan spoj, zapravo nusprodukt bakterija koje žive u tlu na Uskršnjem otoku, zvan rapamycin, mogao bi ponuditi konačno rješenje za Alzheimerovu bolest. Analize su pokazale da rapamycin produžava život lokalnih životinja, kao i znatno poboljšanje pamćenja i kognitivnih sposobnosti.
Djeluje tako što snižava razinu toksičnog spoja povezanog s Alzheimerom, a koji je glavni sumnjivac za gubitak pamćenja. nakon vrlo uspješnih pokusa s miševima, rapamycin je odobrila i FDA.
Lijek za usamljene
Tijekom dugotrajnih razdoblja samoće, određeni enzim u našem mozgu počne izazivati osjećaj "usamljenosti". Podizanje razine tog enzima ne samo da uklanja posljedice stresa izazvanog gotovo depresivnim stanjem, već i poboljšava pamćenje.
Kad razina spomenutog enzima počne padati, pada i razina alopregnanolona, neurosteroida koji nas oslobađa nakupljenog stresa, napetosti, agresije i blage zaboravljivosti - stanja koja su izravno povezana s izolacijom. Takav bi lijek znatno pomogao npr. astronautima koji bi krenuli na višegodišnje misije u kojima bi prilično vremena provodili sami.
Instant fotografsko pamćenje
Fotografsko pamćenje se ne može naučiti, no znanstvenici su otkrili protein koji nevjerojatno pojačava sposobnost vizualnog pamćenja. Istraživanjem slabo poznatog predjela vizualnog korteksa u miševa otkriven je protein RGS-14, koji je, pri višoj razini, odgovoran za dobro pamćenje objekata koje je životinja vidjela. Umjesto jedan sat, pamtili su ih i do dva mjeseca.
Iznenađujuće, no RGS-14 djeluje samo na vizualno pamćenje. Od takvog lijeka veliku bi korist imali razni inženjeri i arhitekti, ali i matematičari koji često moraju pamtiti kompleksne formule. Još nije poznato bi li takav tretman kod ljudi izazivao kakve neželjene posljedice.
Moć uvjeravanja i kontrola ljudi
Danas, ako želite da vam netko "vjeruje" ili osobu pokušavate na nešto nagovoriti, imate nekoliko opcija - alkohol, droga ili prijetnje nasiljem. No, što kad bi se povjerenje moglo steći s par kapi kemijskog spoja koji ne ostavlja posljedice poput mamurluka?
Znanstvenici kažu - nabavite oksitocin. Oksitocin je kemijski spoj povezan s osjećajem zadovoljstva, kao i s povjerenjem u nekoga, ljubavi i orgazmom. Osobe koje su "drogirane" ovim hormonom nisu mogle kontrolirati svoje ponašanje, u smislu da su u potpunosti vjerovale ljudima za koje im je pri pokusu izričito napomenuto da nisu vjerodostojni.
Iako znanstvenici ističu da bi ovakva terapija mogla pomoći izrazito sramežljivim ili nepovjerljivim osobama, mnogi su izrazili strah da bi isti lijek mogli iskoristiti i silovatelji.
Neustrašivi vojnici
Razni lijekovi za smirenje doista pomažu, no osoba se često osjeća mamurno ili pomalo "drogirano". XBD173, kemijski spoj koji praktički uklanja osjećaje straha i napetosti, ne samo da ne stvara ovisnost i djeluje trenutačno, već ne ostavlja opisane posljedice, zbog čega osoba može nastaviti normalno funkcionirati.
No, na što XBD137 točno utječe, na strah ili običnu napetost? Hoće li terapija takvim lijekom uzrokovati samo opuštenije ponašanje u neugodnim situacijama ili će osoba bez ikakvog straha stati pred kamion nasred autoceste? Što ako neustrašivi vojnik zaključi da se ne boji metaka?
Izazivanje i liječenje autizma
Grupa njemačkih znanstvenika uspješno je izazvala i izliječila autizam u miševa. Za oba rezultata koristi se ista tehnika - korištenje određenog inhibitora koji utječe na sinapse i uzrokuje privremeni autizam, što bi možda moglo pomoći osobama koje pate od jakog emocionalnog stresa. Kao i u slučaju već spomenutih lijekova, postoji zabrinutost da bi dostupnost ovakvog lijeka mogla biti korištena u krive svrhe.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati