PITANJA VEZANA za automobile, automobilsku industriju i promet nisu možda u fokusu političkih kampanja uoči ovogodišnjih izbora, ali su u svakom slučaju važna. Stoga smo svim relevantnim strankama i koalicijama koje sudjeluju na izborima postavili šest identičnih pitanja te molili za odgovore.

Do sada su u našu redakciju prispjeli odgovori iz koalicija koje predvodi Domovinski pokret te koalicije Rijeke pravde i Fokus-Republika. Još uvijek čekamo odgovore od Možemo i HDZ-a, dok su nam iz Mosta javili kako nemaju vremena dati odgovore. U ovom nastavku možete pročitati odgovore koje su nam dali iz koalicije Rijeka pravde u kojoj su SDP, HSS, Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom te Reformisti i Glas

1) Hoćete li se, kao što je to radila mađarska vlada u nedavnom slučaju kineskog BYD-a, aktivno boriti da Hrvatska dobije neku automobilsku ili tvornicu koja proizvodi dijelove vezane za auto-industriju (baterije, komponente…)? Zašto je Hrvatska izvan svih gospodarskih tokova kada je riječ o automobilima i pratećoj industriji jer nema nas nigdje od proizvodnje pa do transporta novih automobila (luke)?

Nova hrvatska vlada će se žestoko boriti za svaki novi proizvodni kapacitet koji bi se mogao sagraditi u Hrvatskoj. To je moguće prvenstveno stvaranjem kompetitivnog i poticajnog okruženja za proizvođače, okrupnjavanju pomoćnih industrija, stvaranju povoljne klime za manje proizvođače pojedinih komponenti i sklopova, kao i mudrim korištenjem položaja hrvatske na karti prometnih pravaca.

S druge strane, Hrvatska za razliku od drugih zemalja nema svoje bazične auto-industrije pa smo stoga prilikom samog natjecanja za lokaciju manje atraktivni novim ulagačima koji očekuju određenu razinu infrastrukture ali i kadrova koji je moguće iskoristiti za složenu proizvodnju automobila. Ipak, vjerujemo da to nisu nepremostive prepreke te da se u kombinaciji s iskustvima privatnih kompanija možemo natjecati za neke od budućih pogona.

2) S obzirom na to da Hrvatska ima vrlo visoke trošarine i enorman PDV, ima i neke od najskupljih automobila u EU, a, povezano s time, i vozni park u prosjeku star čak 15 godina. Dakle, nesiguran i prljav. Hoćete li povući poteze koji bi pojeftinili automobile i tako omogućili pomlađivanje voznog parka?

Propisi koji reguliraju uvoz i oporezivanje cestovnih motornih vozila zaslužuje temeljitu analizu i promjenu koja bi nas uskladila s ostatkom Europske unije, a našim građanima omogućila da povoljnije dođu do novih, sigurnijih, okolišno prihvatljivijih vozila, ali istovremeno i otežati kupnju starih i za okoliš štetnih vozila.

3) Sve više europskih zemalja odustaje od ideje potpune dekarbonizacija do 2035. godine, odnosno potpuno zabrane prodaje automobila s motorima na unutarnje sagorijevanje u korist električnih vozila. Naime, ta se mjera kod sve više političara smatra pretjeranom, preskupom i gotovo nemogućom za realizaciju, i predlažu logičniju tranziciju i kombinaciju uvođenja vodika, sintetičkih goriva itd… dok drugi inzistiraju na zabrani i električnim vozilima. Koju ćete stranu zauzeti?

Energetska tranzicija automobilske industrije je tek krenula i primjeri nekih zemalja pokazuju kako je moguća razmjerno brza zamjena starog i na fosilna goriva baziranog voznog parka s modernijim i za okoliš daleko boljim električnim vozilima.

Svakako je potrebno omogućiti da sve tehnologije budu zastupljene, osobito one koje pozitivno djeluju na naš okoliš. Kako nemamo vlastite auto-industrije, nema osobite potrebe biti zabrinut nad vozilima koja koriste fosilna goriva, ali zato ima smisla da pokušamo privući nove tehnologije i nova rješenja mobilnosti naših građana.
 

4) Hrvatska je iznimka u Europi gdje vozači s vozačkim dozvolama B kategorije ne mogu upravljati skuterima ili motociklima s agregatima obujma do 125 ccm, nego samo do 50 ccm. To je katastrofalna odluka jer takva bi dozvola smanjila gužve u gradovima, a vezano s time i zagađenje. Hoćete li promijeniti odluku i biti u skladu s razvijenom Europom?

Kao i u drugim pitanjima koja se dotiču mobilnosti, uočeno je kako je u mnogim segmentima Hrvatska drugačija od ostalih EU zemalja i najboljih praksi. Vjerujemo da će u mandatu naše vlade biti više nego dovoljno dobre volje da se i pitanja poput ovoga razmotre i usklade s ostatkom Europe.

Pitanje mobilnosti unutar gradova je svakako jedan od prioriteta te nema potrebe inzistirati na zastarjelim konceptima niti ima potrebe izmišljati toplu vodu uz toliko dobre prakse širom Europe.

5) I povezano s gornjim pitanjem: veliki problem sigurnosti, ali i protočnosti prometa na hrvatskim cestama je zastarjeli način školovanja mladih vozača koji ulaze u promet u najmanju ruku nedovoljno pripremljeni. Hoćete li raditi na modernizaciji edukacije vozača, posebice jer dolazimo u period kada ćemo na cestama imati miks klasičnih, djelomično i potpuno autonomnih vozila, gdje se dosadašnja pravila trebaju preispitati?

Ispravno ste detektirali kako naš problem sigurnosti na cestama počinje već u autoškolama i sasvim je sigurno kako će ulaganje u kvalitetniju i svrsishodniju edukaciju vozača, a osobito mladih vozača, dugoročno donijeti i najbolje rezultate.

Što se tiče modernih vozila s različitim oblicima autonomije, za početak je nužno donijeti odgovarajuće pravne okvire koji bi regulirali pitanje odgovornosti, a potom u okviru mogućnosti i najboljih prepoznatih svjetskih i europskih praksi, propuštati takva vozila u promet, a pritom pravovremeno educirati sve sudionike o novim uvjetima na cestama.

To ne znači da ne možemo biti inovativni i ispred drugih, ali sigurnost naših sugrađana u prometu ne smije biti predmet kompromisa.

6) S obzirom na to da su osigurana sredstva, vjerujemo da ćete u slučaju da imate vlast nastaviti s izgradnjom dionica autocesta od Rijeke do Žute Lokve, odnosno od Metkovića do Dubrovnika. Što biste drugo napravili na poboljšanju cestovne infrastrukture? 

Iako ima izuzetaka, naša cestovna infrastruktura je načelno kvalitetna u odnosu na druge zemlje, osobito zemlje s kojima se često uspoređujemo.

Ipak, naglasak treba staviti na povećanje sigurnosti na cestama, što znači edukacija svih sudionika u prometu, adekvatna i moderna signalizacija, sanacija i rekonstrukcija svih lokacija na kojima se učestalo događaju prometne nesreće.

A što se tiče same cestovne infrastrukture, smatramo da treba raditi na tome da se iznimno prometne ceste izmjeste iz urbanih sredina gradnjom zaobilaznica sukladno najboljim praksama.