Foto: Getty Images/Press

OVIH dana portali su prepuni priča o Facebooku i Cambridge Analytici, a s naslovnica vrište naslovi da je ovo kraj najpopularnije društvene mreže.

I dok oni koji priču prate od samog početka jako dobro znaju o čemu se radi i što je problem, puno više njih uključilo se kasnije i nije im najjasnije što se točno događa.

Odlučili smo napraviti mali vodič kroz ovaj Facebookov skandal kako biste znali što se točno događa.

Uglavnom, SCL (Strategic Communications Laboratories) i njihova kompanija koja se bavi analizom podataka, Cambridge Analytica, privremeno su uklonjeni s Facebooka nakon što je isplivala informacija da su "dobili pristup informacijama" bez pristanka određenih pojedinaca.

Iako je ovo sukus priče, ista je daleko kompliciranija jer na površini djeluje kao klasična privremena zabrana, ali implikacije su dalekosežnije, a upleten je čak i američki predsjednik Donalda Trump. Stoga, valja krenuti od početka. Korak po korak.

Što je Cambridge Analytica?

Ukratko, radi se o kompaniji koja analizira podatke. Ovisno o izvoru, neki će reći da su bili ključni faktor u dva velika slučaja - Brexit i iznenadna pobjeda predsjednika Trumpa. S druge strane, neki drugi tvrde da se radi o kompaniji koja je u oba slučaja (ali i mnogim drugim slučajevima) vješto prodavala muda pod bubrege.

U svojoj srži, CA ne razlikuje se previše od drugih sličnih kompanija, a njihova je primarna funkcija pretvoriti sirove podatke u segmentirane grupe koje oglašivačima ili političkim strankama daju bolji uvid u to kako narod diše. Primjerice, Trumpu su pomogle da, koristeći alate za segmentaciju, ciljano utječe na neodlučne glasače i potencijalne republikance u područjima interesa kao što su uvijek problematični Wisconsin, Michigan ili Pennsylvania.

Isto tako, poznati konzervativac Robert Mercer 2013. je udružio snage s britanskom kompanijom SCL Group kako bi testirao njihova saznanja i metodologiju prilikom utrke za mjesto guvernera u Virginiji. Kandidat, republikanac Ken Cuccinelli, izgubio je. Mercera to nije obeshrabrilo pa je udružio snage s direktorom SCL-a zaduženim za izbore Alexom Nikom i zajedno su osnovali kompaniju imena Cambridge Analytica, koja je koristeći sve ono što su naučili tijekom izbora u Virginiji stvorila što kvalitetniji sustav koji bi se mogao koristiti u budućim političkim kampanjama.

I upalilo je, a prva velika pobjeda dogodila se u lipnju 2016. kada je Velika Britanija na veliko iznenađenje svih odlučila napustiti Europsku uniju.

Samo nekoliko mjeseci kasnije CA zabilježio je još jednu veliku pobjedu kada je Donald Trump ušao u Bijelu kuću i to upravo na krilima pametnog korištenja podataka prikupljenih na društvenim mrežama od kojih je najveći dio prikupljen na Facebooku.

I ovo nije ništa novo, oglašivači koriste ista saznanja kako bi stvorili što bolje kampanje u sklopu kojih će u kratkom vremenu doći do ciljanih skupina. I da ne bi bilo zabune, sve ovo su opća mjesta.

Jedini problem? Način na koji su došli do tih podataka.

Što se dogodilo?

Tijekom 2014. Facebook je voditeljima političkih kampanja počeo reklamirati svoju moć spajanja kandidata s potencijalnim glasačima na daleko osobnijem nivou. Ti podaci su većim dijelom bili bezopasni. Primjerice, tko su registrirani glasači, gdje žive i njihove političke inklinacije.

CA je ovo podigao na još višu razinu kada su 2015. pod krinkom tobožnjeg prikupljanja podataka za "aplikaciju koju će koristiti psiholozi" od Facebooka zatražili podatke o korisnicima.

Dr. Aleksandr Kogan bio je vođa tog projekta, a aplikacija je djelovala krajnje neimpresivno. Ipak, sve nije bilo tako kako se na prvi pogled čini.

Aplikaciju je skinulo više od 270 tisuća korisnika Facebooka koji su samo jednim klikom aplikaciji dopustili pristup privatnim informacijama kao što su: što lajkaju, grad u kojem žive i iste te informacije o svim njihovim prijateljima. Ponovimo, dopustili su aplikaciji da dobije pristup ne samo vlastitim podacima nego i podacima svih ljudi koje su imali među prijateljima.

Da stvar bude gora, Kogan je uvjerio Facebook da će podaci biti anonimni i da će se koristiti samo za potrebe istraživanja. Ne samo da to nije bilo istina nego je Kogan dobivene podatke podijelio s najmanje jednom trećom stranom - Christopherom Wyliejem i tvrtkom Euonia Technologies. Zajedničkim su snagama stvorili bazu profila za SCL i Cambridge Analyticu. Sve to učinili su pod krinkom kompanije Global Science Research i Facebooku jamčili da će podaci biti anonimni.

Kako bi došli do potrebnog broja korisnika, CA je otišao korak dalje pa su angažirali zaposlenika platforme Amazon Mechanical Turk koja zaposlenicima omogućuje da za manje novčane iznose obavljaju niz ne posebno zahtjevnih zadataka. Njihov je zadatak ovog puta bio ispuniti online upitnik. Kao prvo, tražili su samo američke turkere. Nadalje, trebali su skinuti Facebook aplikaciju kako bi mogli biti plaćeni, a aplikacija ih je obavijestila da će od njih i njihovih prijatelja prikupiti najosnovnije informacije.

Dakle, CA ih je na prevaru naveo da skinu alat na Facebooku koji je za zaradu od samo jednog ili dva dolara razotkrio ne samo radnika nego i njihove prijatelje. Ovo je bio prijelomni trenutak u kojem je razotkriveno više od 50 milijuna korisnika Facebooka, piše The New York Times.

Kako ti prikupljeni podaci izgledaju?

Nitko zapravo nije sto posto siguran.

Profesor David Carrol skužio je da bi mu povezanost CA-a i SCL-a mogla omogućiti da istraži prikupljene podatke oslanjajući se na britanske zakone koji svakom građaninu jamče pravo da provjere sve podatke koje o njima prikupljaju online kompanije. Između ostalog i Facebook.

U ožujku prošle godine dobio je odgovor.

Nije najjasnije kako je CA točno koristio prikupljene podatke da stvori ove profile jer ove kategorije nisu dostupne oglašivačima i tvorcima aplikacija. No, nagađa se da se radi o kombinaciji više izvora.

Najvažniji dio je to da Koganov tim, jednom kada bi stvorili profil, više nije imao koristi od prikupljenih podataka. Kao što je to napisao novinar Washington Posta: "To je kao da ste škicnuli recept za piletinu KFC-a i na temelju toga stvorili vlastiti recept."

Kako je reagirao Facebook?

Zuckerberg je priznao da je Facebook "napravio pogreške" u slučaju povezanim s CA-om, a u poduljoj objavi na Facebooku napisao kako je došlo do "kršenja povjerenja" između kreatora aplikacije Aleksandra Kogana, firme Cambridge Analytica i Facebooka.

"Ja sam pokrenuo Facebook i na kraju dana ja sam odgovoran za ono što se događa na našoj platformi", napisao je.

Najavio je i konkretne mjere. Za početak će, kako je obećao, istražiti sve aplikacije koje su imale pristup velikoj količini informacija do trenutka kad je platforma 2014. promijenjena tako da je tada uvelike ograničen pristup informacijama korisnika. U budućnosti će, kažu, ograničiti pristup informacijama korisnika da se ne bi događale ovakve stvari.

"Želim vas obavijestiti o situaciji s Cambridge Analyticom, uključujući korake koje smo poduzeli i koje ćemo poduzeti u vezi s ovim važnim problemom.

Imamo odgovornost štititi vaše podatke, a ako to ne možemo, ne zaslužujemo vam pružati usluge. Radim na tome da ustanovim što se točno dogodilo i što treba poduzeti kako se ovo ne bi ponovilo. Dobra vijest je da su najvažniji koraci za sprečavanje ovakvih događaja već poduzeti prije nekoliko godina. Međutim, činili smo greške i trebamo učiniti još više."

I sve ovo zvuči super, ali Facebook je za ovo kršenje doznao još 2015. i sve do prošlog petka nisu se odlučili obračunati s počiniteljima. A čak i nakon toga, odluka koju su donijeli bila je privremena zabrana korištenja.

Nakon svega toga, zatražili su od CA i SCL-a da obrišu podatke, ali kakve koristi od toga ako znamo da im ti podaci ionako više nisu potrebni? Imaju sve što su željeli i to će im pomoći da kampanje vode narednih nekoliko godina.

A kakve veze sa svime ima Trump?

Ovo je zapravo najveće pitanje.

Voditelji njegove kampanje jako su se oslanjali na Facebook, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci izbora, a za digitalni dio njegove kampanje bila je zadužena upravo Cambridge Analytica.

Teško je točno odrediti koliko mu je u svemu pomogla Facebook kampanja niti koliko je CA pomogao da se dočepa pobjede, ali jedno je sigurno - odmogli mu nisu.

No postoje još neka zanimljiva mjesta, a to se posebno odnosi na veze s Rusijom.

Kao prvo, tu je Lukoil koji je 2014. i 2015. sklopio ugovor sa SCL-om, a njihov interes bio je "kako se prikupljeni podaci koriste u odnosu na američke glasače".

Tu je i Michael Flynn, čelni čovjek Trumpove kampanje koji se našao na udaru kritika nakon što je otkriveno da laže o svojim ruskim vezama. Njega je angažirao upravo SCL i to nedugo nakon završetka predsjedničke kampanje. Ispada da tamo nije puno toga radio, ali isplati se to spomenuti ne samo zbog veze CA i Rusije nego i njegovog otpuštanja s mjesta savjetnika za nacionalnu sigurnost nakon što je otkriveno da je lagao o razgovoru s ruskim ambasadorom.

I za kraj, tu je sam Kogan, veliki spletkaroš koji stoji iza velike krađe podataka s Facebooka. Kogan je primio novčanu potporu ruske vlade kako bi istražio društvene mreže. To ne znači da je Kogan direktno uključen u bilo kakve zavjere povezane s ruskim uplitanjem u izbore, ali vrijedi spomenuti.

Kogan je za The Guardian izjavio: "Ništa od onoga što sam radio na ruskom projektu nema nikakve veze s kompanijom Cambridge Analytica."