Screenshot: YouTube

SVIBANJ 1978.: Za tri desetljeća mnogo se toga izmijenilo u Jugoslaviji, a mnogim promjenama i uspjesima danas se ponosimo. Vrlo su zanimljive promjene u osobnoj karti Jugoslavije. Ona je danas osrednje velika zemlja. Na njenom teritoriju od 255.804 kvadratna kilometra živi blizu 23 milijuna ljudi.

Da bismo se podsjetili kako je rasla Jugoslavija, vratit ćemo se u njenu ne tako daleku prošlost.

Poslije rata, za vrijeme prvog popisa stanovništva 1948. godine, Jugoslavija je imala 15,772.000 stanovnika, a 1977. godine 21,767.000 ili gotovo šest milijuna više, što je ravno stanovništvu nekih manjih europskih i afričkih zemalja.

Takav rast stanovništva povećao je i gustoću naseljenosti. Primjerice, 1948. godine imali smo 62 stanovnika po kvadratnom kilometru, a 1977. godine 85 stanovnika.

Prateći kretanja povećanja broja stanovnika, statističari su izveli i neke dugoročnije prognoze.

Ove godine (1978.), prema procjeni, Jugoslavija će imati 21,914.000 stanovnika. 1980. godine - 22,299.000, 1984. godine - 23,053.000 stanovnika, 1988. godine, dakle za deset godina - više od 23,700.000 stanovnika.

Na tisuću stanovnika 1947. godine rađalo se 26,7 beba, dok se taj broj u 1977. godini smanjio na 17,7 živorođene djece.

Međutim, ako se broj rođene djece smanjio, znatno je smanjena i smrtnost. Na tisuću stanovnika prije trideset godina umiralo ih je 12,8, a prošle godine 8,4.

Danas Jugoslaveni žive 17 godina dulje nego prije tri desetljeća.

Srednje trajanje života iznosilo je 1948. godine 50,9, a od 1970. do 1975. godine 67,6 godina. Tome su pridonijeli viši standard i bolji uvjeti života, kao i neusporedivo bolja zdravstvena zaštita.

Najdulje žive Crnogorci

Prateći podatke o trajanju života po republikama i pokrajinama, doznajemo da:

Najdulje žive Crnogorci, čija je prosječna životna dob 71,6 godina,

zatim stanovnici uže Srbije - 69,4

Vojvodine - 69,1

Slovenije - 69

Hrvatske - 68,8

Makedonije - 67

Bosne i Hercegovine - 65,9

Kosova - 64,9 godina života.

Žene u prosjeku dulje žive za 4,8 godina nego muškarci.

Prema podacima prikupljenim od 1970. do 1972. godine, muškarci u Jugoslaviji prosječno su živjeli 65,4 godine, a žene 70,2 godine. Prema popisu iz 1971. godine, u našoj zemlji živjelo je deset milijuna muškaraca i deset i pol milijuna žena.

Jugoslovensko stanovništvo među najmlađim u Europi

Ovaj nesrazmjer između muškog i ženskog dijela stanovništva potječe još iz Drugog svjetskog rata u kojem je poginulo puno više muškaraca nego žena, a žene i dulje žive.

Statistika je zabilježila da je 1948. godine na 926 muškaraca dolazilo 1000 žena. Međutim, taj raskorak se nešto popravio u korist muškaraca pa je 1974. godine na 966 muškaraca dolazilo 1000 žena.

Jugoslavensko stanovništvo je mlado, među najmlađim u Europi. Primjerice, 1976. godine prosječna mladost ili starost svih jugoslavenskih muškaraca iznosila je 31 godinu, a žena 33 godine.

Smanjivanje rađanja i opadanje smrtnosti karakteristična je pojava za razvijene zemlje.

Recimo još samo i to da Jugoslavija prema procjeni ima 22,681.000 stanovnika.

(Kekec, 1978.)