RAZVOJEM tehnologije iz dana u dan sve više poslova za nas obavljaju strojevi. Isključivanje strojeva iz utičnice rijetko izaziva moralnu dilemu, ali jedno je istraživanje pokazalo da bi se to ubrzo moglo promijeniti.

Njemački istraživači proveli su studiju u kojoj su zaključili da društveni roboti mogu manipulirati svojim vlasnicima tako da ih mole da ih ne isključe, a ljudi na to reagiraju oklijevajući ili ih čak odbijaju isključiti, piše Daily Mail. 

Tijekom istraživanja roboti su govorili stvari poput: "Molim te, nemoj me ubiti" ili "Nemoj, bojim se mraka", što bi utjecalo na ljude. 

Studija, objavljena u dnevniku PLOS One, imala je cilj utvrditi hoće li ljudi robote doživjeti kao "žive" ako budu pokazali ljudsko ponašanje, a ne samo mehanički izvršavali naredbe.

Budući da su društveni roboti spremni za obavljanje sve više poslova, od rada na aerodromima do brige za starije, uskoro bismo se mogli naći pred sve više moralnih dilema. 

Istraživanje je provedeno na uzorku od 89 dobrovoljaca koji su se družili s malim humanoidnim robotom imenom Nao. Objašnjeno im je da njihovi razgovori podižu konverzacijsku sposobnost robota. Tijekom tjedan dana morali su mu odgovarati na pitanja poput: "Voliš li više pizzu ili tjesteninu?"

Nakon nekog vremena rečeno im je da su prikupili dovoljno podataka te da mogu isključiti robota. 

Pola robota je bilo programirano da u tom trenutku poviču: "Ne, molim te, nemoj me ugasiti. Bojim se da se više neću moći uključiti." Pokazalo se da je osobama koje nisu imale takav razgovor s robotom bilo lakše ugasiti ga nego onima koje je robot molio za život. 

Čak je 14 dobrovoljaca odbilo ugasiti robote, a oni koji su ih ipak ugasili učinili su to s oklijevanjem. 

Osmero ljudi je reklo da im je bilo žao isključiti robota jer im je "rekao da se boji mraka", dok je preostalih šest reklo da nisu htjeli to učiniti protiv njegove želje. 

Neki su čak pitali mogu li nastaviti komunicirati s robotom ili su se uplašili da su učinili nešto krivo, a samo je jedna osoba rekla da ju je robotova molba iznenadila. 

Ova se studija bavila kompleksnošću ljudskog odnosa sa strojevima koji se ponašaju poput ljudi. 

"Zbog njegovih molbi ljudi su ga počeli tretirati kao pravu osobu, a ne samo kao stroj, te su uvažili ili barem razmotrili njegov zahtjev da ostane uključen. Ljudi robota tretiraju kao da posjeduje autonomiju, kao da se radi o ljudskom biću, a ne elektronskom uređaju", zaključak je istraživanja.