Foto: 123rf

OD POSLJEDNJEG popisa stanovništva 2011. godine do danas ukupan broj stanovnika smanjio se za 90 tisuća, procjena je Državnog zavoda za statistiku.

Riječ je o podacima kod kojih je u obzir uzet samo negativan prirodni prirast, ali ne i ekonomske migracije.

Iako službene brojke govore drugo, posve je realno reći da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju zemlju napustilo najmanje 150 tisuća ljudi. Najveći je broj njih u Njemačkoj, a mnogo ih je i u Austriji, Irskoj...

Mladi odlaze, starijih sve više

Novi podaci DZS-a upozoravaju na još jedan izuzetno zabrinjavajući podatak, možda i gori od spomenutih devedeset tisuća građana Hrvatske manje. Naime, od 2011. godine do danas broj onih u radno najproduktivnijoj dobi (od 19 do 40 godina) smanjen je za 57.000, a broj građana Hrvatske starijih od 75 godina u tom je razdoblju povećan za 35.000, piše Glas Slavonije.

"U Irskoj smo osam-devet mjeseci. I dečko i ja smo se zaposlili u prvih tjedan dana nakon dolaska. On je u skladištu, ja u jednoj boljoj trgovini. Kada poplaćamo sve troškove, 600 eura stavimo sa strane svaki mjesec. Sada čekamo priliku da uskladimo godišnje odmore i idemo na desetak dana u Moskvu. Dogovorili smo se da nam je to nagrada za, mi ju zovemo hrabrom, odluku da ostavimo Osijek i Hrvatsku. Teško je bilo odlučiti se, ipak su nam svi najdraži tamo, ali sada su i oni sretni jer vide da smo nas dvoje napokon zadovoljni svojim životom", priča jedna mlada Osječanka.

Prema podacima UN-a Hrvatska je na osmom mjestu u svijetu po udjelu starijeg stanovništva. Starijih od 65 godina u Hrvatskoj je 18 posto, a do 2025. godine, prema procjenama, taj će udjel iznositi čak 27 posto. Općenito se smatra da proces starenja počinje kad prosječna starost stanovništva iznosi 30 godina. Hrvatsko je pučanstvo, dakle, već 1953. zakoračilo u spomenuti proces jer je tada prosječna starost iznosila 30,7 godina.