Foto: Getty

REZULTATI detaljnog istraživanja američkih znanstvenika o procesu biološkog starenja ljudi pokazali su radikalnu razliku između njihova biološkog i kronološkog tempa starenja, piše BBC.

Neke osobe stare tri puta brže od svojih kalendarskih vršnjaka koje okrutni zub vremena preskače jer imaju odlične gene ili jer na to utječe okolina.

Znanstvenici u čijem je istraživanju sudjelovalo 954 tridesetosmogodišnjaka iz istoga novozelandskog grada, tijekom istraživanja uzeli su u obzir 18 biomarkera da bi ustanovili brzinu kojom njihovi organizmi stare. Među ostalim, razinu kolesterola u krvi, zdravlje srčanog mišića, funkciju pluća, stanje kapilara u stražnjem dijelu oka, duljinu telomera, tjelesnu težinu, funkciju bubrega, zdravlje desni... Biomarkeri su kod dobrovoljaca mjereni u njihovoj 26, 32, i 38 godini života, što je znanstvenicima omogućilo da precizno odrede kojim tempom stare njihovi organizmi.

Po podacima objavljenim u stručnome časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazalo se da je biološka dob sudionika istraživanja varirala između 28 i 61 godine.

"Namjera znanstvenika je isto istraživanje provesti i među starijom populacijom, no ukoliko želimo spriječiti bolesti koje se razvijaju s obzirom na životnu dob, moramo se fokusirati na proučavanje biološkog procesa starenja mlađih ljudi. Starenjem se povećava i opasnost od razvoja raznih bolesti, uključujući i maligne, i ovo radimo kako bismo pokušali spriječiti istodoban razvoj nekoliko bolesti u starijoj životnoj dobi, a idući nam je korak otkriti što utječe na tempo starenja", rekla je prof. Terrie Moffitt s američkog sveučilišta Duke.

Kod većine sudionika istraživanja ustanovljena je kompatibilnost kada je posrijedi bila njihova kronološka i biološka životna dob. Kod pojedinaca je tijelo, odnosno organizam stario triput brže u odnosu na njihovu kronološku životnu dob, a kod nekih - vrijeme kao da je stalo.

"Kad bismo znali više o procesu biološkog starenja mogli bismo se pravednije odnositi prema ljudima" iste kronološke dobi, kaže Moffitt te objašnjava kako je za neke osobe vrijeme za odlazak u mirovinu u određenoj životnoj dobi zapravo prerano jer su još uvijek u naponu snage. Iako je još uvijek rano izvlačiti konkretne zaključke, istraživanje će pomoći u metodama ispitivanja usporavanja procesa starenja.

"Ako uistinu želimo pronaći način da usporimo proces starenja kako bismo spriječili razvoj niza bolesti u starijoj životnoj dobi, istraživanja ćemo morati provoditi na mlađim ljudima. Rezultati istraživanja daju nam nadu da će medicina uspjeti usporiti starenje te ljudima omogućiti zdraviji i aktivniji život", zaključuje Moffitt.