Korumpirani vođe padaju diljem svijeta. Hoće li to pomoći svjetskom gospodarstvu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: 123rf/index
SVE VIŠE svjetskih lidera postaju "lica s tjeralice", pa je lako doći do zaključka da živimo u najkorumpiranijoj eri u povijesti. No, činjenica je da smo jednostavno postali bolji u otkrivanju i osudi korupcije, piše Brook Larmer za New York Times. U nastavku donosimo dijelove njegova komentara.
SVE VIŠE svjetskih lidera postaju "lica s tjeralice", pa je lako doći do zaključka da živimo u najkorumpiranijoj eri u povijesti. No, činjenica je da smo jednostavno postali bolji u otkrivanju i osudi korupcije, piše Brook Larmer za New York Times. U nastavku donosimo dijelove njegova komentara.
Početkom prošlog tjedna bivša južnokorejska predsjednica Park Geunhye osuđena je na 24 godine zatvora te novčanu kaznu od 17 milijuna dolara zbog korupcije, iznude i zlouporabe vlasti.
Istog se dana bivši južnoafrički predsjednik Jacob Zuma pojavio pred sudom zbog optužbi u slučaju trgovanja oružjem vrijednog 2,5 milijardi dolara. Dan nakon toga, bivši brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva počeo je služiti 12-godišnju zatvorsku kaznu zbog optužbi za korupciju.
Korupciju razotkrivamo sve češće
Lula je žrtva možda najveće korupcijske afere u povijesti. Korupcijska hobotnica u čijem je središtu međunarodna građevinska tvrtka Odebrecht dovela je do antikorupcijskih istraga u više od deset zemalja.
Za primanje mita od Odebrechta optuženi su vođe od Čilea i Kolumbije do Meksika i Mozambika. Samo u Peruu u sklopu afere optužena su ili osuđena tri bivša predsjednika.
Bilo je teško ne biti ciničan kada su se vođe regije okupili prošli mjesec u Limi, u jeku afere, na samitu na temu "Demokratskim vodstvom protiv korupcije".
Iza sumornih naslovnica o korupciji ipak leži veća i ohrabrujuća istina, a to je da se korupcija otkriva i kažnjava češće nego ikada. U Latinskoj Americi došlo je do povijesnog pomaka jer su suci, novinari i javnost dobili moć da se suoče s korupcijom na najvišim razinama.
"Korupcija ne postaje gora ili manja, već su društva voljnija i sposobnija otkriti je", izjavio je bivši kostarikanski potpredsjednik Kevin Casas-Zamora.
Korupcija je drevna kušnja
Aristotel je još u 4. stoljeću prije nove ere pisao o korupciji, a indijski filozof Kautiliya u isto je vrijeme pobrojao 40 načina za pronevjeru.
Kroz povijest su se povukle mnoge debate o tome je li korupcija poput "maziva" (jer se njome može zaobići suvišna birokracija) ili "pijeska" (jer zatrpava sustav neproduktivnim troškovima i odbija ulagače).
Ekonomist Bernard Mandeville u 18. stoljeću tvrdio je da se osobni poroci pomoću mita mogu pretvoriti u "javnu korist". Neki i u novije vrijeme smatraju da korupcija može poslužiti kao "mazivo" u društvima s niskom razinom povjerenja, nesposobnim vladama i slabim pravnim institucijama.
No, posljednjih godina ipak pobjeđuje drugo stajalište, to da je korupcija poput pijeska. Prema izračunima Svjetske banke, mito iz svjetske ekonomije svake godine izvlači oko 1,5 bilijardi dolara, što je dva posto svjetskog BDP-a.
Taj novac, umjesto u javna ulaganja, odlazi u džepove elita. Korupcija time nagriza temelje zdravog gospodarstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Državni neprijatelj broj jedan
U zemljama u razvoju, cijena korupcije očituje se u svakodnevnom životu: kroz nezadovoljavajuće javne usluge, "državne službenike" koji voze luksuzne automobile i mala poduzeća koja su primorana poslovati unutar neformalne ekonomije.
Prema podacima Svjetske banke, siromašne obitelji na mito troše dvostruko više svog dohotka od bogatih. "U svijetu u razvoju, korupcija je državni neprijatelj broj jedan", izjavio je predsjednik Svjetske banke, Jim Yong Kim.
Peru je prije nekoliko godina rastao tolikom brzinom da su ga, zajedno s Meksikom, Čileom i Kolumbijom, nazivali jednom od "pacifičkih puma". Međutim, u aferi s Odebrechtom na vidjelo su isplivale goleme nejednakosti i nepravde u toj zemlji.
Afera je paralizirala građevinske projekte diljem Perua, a vlada je postala oprezna po pitanju novih projekata javnih ulaganja. Gorak je to lijek, no ako uspije izliječiti peruansku kulturu korupcije, tamošnje gospodarstvo dugoročno će postati mnogo zdravije.
Antikorupcijski zakoni sve su bolji
Mnogi su devedesetih pasivno prihvaćali činjenicu da korupcija na vrhu postoji, no ozračje se danas mijenja u Latinskoj Americi i ostatku svijeta. Promjena je dijelom demografska: latinoamerička srednja klasa u posljednjem desetljeću porasla je za 40 milijuna ljudi i sada je brojnija od onih koji žive u siromaštvu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Srednja klasa zahtijeva poštenu vladu i ne želi više političarima gledati kroz prste. Uz pomoć društvenih mreža borbu protiv korupcije izvodi na ulice od Latinske Amerike do Bliskog istoka.
Glavni pokretač antikorupcijskog pokreta je mlada generacija sudaca i tužitelja koji imaju veću neovisnost i raspolažu novim zakonima o transparentnosti.
Sérgio Moro, glavni tužitelj u najvećim slučajevima korupcije u Brazilu, uspio je uvjeriti Brazilce da svjedoče protiv svojih šefova, uključujući Lulu, pomoću odredbi o pravnoj nagodbi i zaštiti zviždača.
"Prije 25 godina nismo imali pravila, konvencije ni nadležnost protiv korupcije kakve imamo danas", izjavila je voditeljica globalne antikorupcijske skupine Transparency International, Delia Ferreira Rubio.
Fatalizam po pogledu korupcije polako nestaje
Kada je raniji val korupcijskih skandala doveo do pada predsjednika u Brazilu i Peruu, korupcija se samo pogoršala. Pitanje je, hoće li ovaj put biti drugačije?
Društveni i pravni napredak unutar posljednjih dvadeset godina mogao bi dovesti do ogromnog pomaka, iako ugrožene elite u nekim zemljama uzvraćaju udarac i pokušavaju zauzdati građansko društvo i slobodu medija.
Cilj treba biti izgradnja "sustava integriteta" u društvu, jer pravosudna borba protiv korupcije nije dovoljna. To će zahtijevati golemi društveni napor, no najveća psihološka prepreka na tom putu možda je već pala. Prema riječima Casas-Zamore, "osjećaj fatalizma po pitanju korupcije nestaje".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
